Galaktika je bila smještena u pravcu zviježđa Velikog psa, pa je dobila naziv "patuljasta galaktika Velikog psa".
Na tom infracrvenom snimku koji je završen proljetos, galaktika izgleda kao gomila divovskih zvijezda tipa M (vrlo sjajne, žarko crvene boje) s dugačkim krakovima: zvijezda koje Mliječna staza postupno "otima" patuljastoj galaktici i koje se raspoređuju duž njezine putanje.
Prema mišljenju znanstvenika, masa patuljaste galaktike Velikog psa, trenutačno najbliže poznate galaktike, pola milijarde puta je veća od Sunčeve (tek 1 posto mase diska Mliječne staze). "Njezina udaljenost od naše galaktike izračunala se na temelju udaljenosti njezinih zvijezda od Sunca i iznosi 25.000 svjetlosnih godina", rekao je Rodrigo Ibata, "ali bi zvijezde iz te galaktike trebale biti bliže".
Tako je nova galaktika obogatila Lokalnu grupu koju čine Mliječna staza, galaktika Andromede (ili M31), Veliki i Mali Magellanov oblak, ili ukupno četrdeset pet dosad poznatih galaktika, među kojima je velik broj patuljastih, koje se okreću oko zajedničkog središta između naše galaktike i M31. Ta Lokalna grupa u obliku elipse, koje se ukupna masa procjenjuje na 650 Sunčevih masa, proteže se oko sedam milijuna svjetlosnih godina.
Istraživači drže da otkriće patuljaste galaktike Velikog psa potvrđuje teoriju prema kojoj se velike galaktike poput Mliječne staze razvijaju tako što "jedu" manje susjedne galaktike.
(Hina) vrad dgk