Ove brojke dokazuju: Država je potpuno podbacila u zaštiti djece

Foto: Facebook

JAVNOST je proteklih dana potresla vijest o smrti dvoipolgodišnje curice. Preminula je od posljedica premlaćivanja, za što se sumnjiči majku, dok je istovremeno otac višestruko osuđivan za obiteljsko nasilje, za što bi u prosjeku ležao 2 tjedna u zatvoru i potom nastavljao s praksom premlaćivanja članova svoje obitelji. Ovaj je slučaj samo još jedan u nizu nakon kojeg je javnost masovno krenula s izjavama da imamo raspad sustava, što se ponavlja nakon svake tragedije. Index je, međutim, istražio i dobio konkretne brojke koje dokazuju što je sve u sustavu krivo i zašto se baš ništa neće promijeniti ako se ni same brojke ne promijene.

Niti u jednom zločinu protiv djeteta krivica ne leži samo na jednoj osobi, već na brojnim sudionicima glomaznog sustava, koji međusobno ne surađuju, što je evidentno iz brojki koje ćemo vam predočiti.

Jedan stručni suradnik na 126 djece

Za početak istaknimo kako u Hrvatskoj živi 605.710 djece od kojih je, prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u pedagoškoj godini 2020./2021. u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uključeno 126.047 djece, dok su u osnovnim i srednjim školama 479.663 učenika.

Godinama bilježimo porast nasilja nad djecom, što je eskaliralo u 2020. godini kad je proglašena svjetska pandemija, zbog čega su brojna djeca ostavljena zatvorena u kućama sa zlostavljačima. Sve skupa dovelo je do porasta nasilja nad djecom od čak 43 posto.

Zanimalo nas je koliko stručnih suradnika (psihologa, socijalnih pedagoga, defektologa) radi u vrtićima i školama, a koji bi bili djeci na raspolaganju. Brojka zaposlenih je poražavajuća.

U sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u pedagoškoj godini 2020/2021. zaposleno je 1099 stručnih suradnika, dok ih je u školama zaposleno 2272. Kad se sve zbroji, ispada kako imamo jednog stručnog suradnika na 126 djece.

"Prema podatcima iz Centralnog obračuna plaća iz veljače 2021. godine, u osnovnim i srednjim školama s redovitim programima, a koje se financiraju iz sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja, zaposlena su 2272 stručna suradnika pedagoga, psihologa, edukacijskih rehabilitatora, logopeda i socijalna pedagoga od kojih neki rade na dvije ili više škola", stoji u odgovoru Ministarstva znanosti i obrazovanja za Index.

Nasilje nad djecom poraslo za 43 posto, Ministarstvo nije odgovorilo jesu li povećali broj psihologa

S obzirom na to da se nasilje nad djecom povećalo za čak 43 posto, pitali smo Ministarstvo je li u školskoj godini 2020./2021. povećalo broj psihologa i pedagoga po školama.

Konkretan odgovor nismo dobili, već su nam samo odgovorili kako "Ministarstvo svake godine, temeljem iskazanih potreba školskih ustanova, osigurava sredstva za zapošljavanje stručnih suradnika u školskim ustanovama, a dio njih zapošljava se na određeno vrijeme od godinu dana temeljem mjere pripravništva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje".

Dakle, zaključak nakon dobivenih brojki iz Ministarstva znanosti i obrazovanja je da imamo ogroman porast nasilja nad djecom, ali ta djeca rijetko kad mogu dobiti stručnu pomoć u odgojno-obrazovnim ustanovama jer je iz jednostavne računice lako zaključiti da je izuzetno mali broj stručnih suradnika u odnosu na broj djece.

Drugi problem je broj odgovornih osoba u sustavu koje se bave djecom, a koje ne prijavljuju nasilje nad djecom kad ga uoče. To se odnosi na djelatnike u vrtićima i školama, kao i na pedijatre i liječnike školske te obiteljske medicine kod kojih djeca idu na preglede. To nam pak dokazuju podaci koje smo dobili od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

"Prema Godišnjim statističkim izvješćima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, broj prijava centru za socijalnu skrb slučajeva povrede djetetovih prava, prijavljenih od zdravstvenih ustanova i škola je sljedeći: 2017. godine nasilje nad djecom prijavilo je 312 zdravstvenih ustanova i 831 škola, brojka se nešto povećala 2018. godine kad je nasilje prijavljeno 420 puta iz zdravstvenih ustanova te 952 puta iz škola, da bi se broj prijava opet smanjio 2019. godine kad je bilo 378 prijava iz zdravstvenih ustanova i 925 prijava iz škola.

Statistički podaci za 2020. se još uvijek prikupljaju, kako nam je rečeno u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Godinama traju procesi protiv zlostavljača djece

Treći problem vidljiv je iz podataka koje nam je poslalo Ministarstvo pravosuđa. Kazneni procesi pred općinskim i županijskim sudovima koji se vode protiv odraslih osoba koje su počinile nasilje nad djecom (fizičko nasilje, seksualno zlostavljanje) traju i do dvije godine. Dakle, toliko je potrebno da zlostavljači djece budu osuđeni, a često završe i samo sa uvjetnom osudom.

Pitali smo ih je li točno da kazneni i obiteljski sudovi nisu povezani, što znači da je moguće da sutkinja/sudac koji donosi, primjerice, odluku o oduzimanju prava na život s djetetom ne mora znati da su istovremeno roditelji kazneno nepravomoćno osuđeni radi zlostavljanja ili zanemarivanja djeteta, a to nam je i potvrđeno.

"Obiteljskim zakonom je propisana obveza sudu pred kojim se vodi prekršajni ili kazneni postupak, državnom odvjetniku, kao i policiji, da o pokretanju postupka u vezi s povredom nekoga djetetova prava, u roku od dvadeset i četiri sata obavijesti nadležni centar za socijalnu skrb prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta. Suci koji postupaju u obiteljskim predmetima, uključujući predmete izricanja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, nisu povezani sa sucima koji postupaju u kaznenim predmetima na način da iz sustava automatski zaprimaju obavijest da je roditelj u odnosu na kojeg se pojedina mjera izriče osuđen zbog počinjenja bilo kojeg kaznenog djela", stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave za Index.

No, kažu nam kako na temelju analiza pripremaju izradu novog Očevidnika počinitelja kaznenih i prekršajnih djela iz područja obiteljskog nasilja u kojem će se evidentirati svi takvi postupci od pokretanja postupaka do pravomoćnosti istih.

"Uvid u Očevidnik imala bi sva nadležna tijela kako bi na temelju tih podataka mogla predlagati i donositi mjere iz svojeg djelokruga", kažu nam u Ministarstvu.

Dostavili su nam podatke o prosječnom trajanju predmeta riješenih na općinskim i županijskim sudovima u razdoblju od 2016. do 2020. godine, kojima su obuhvaćeni svi odrasli počinitelji zločina protiv djeteta, a ne samo počinitelji unutar obitelji.

Podatke možete vidjeti u tablici koju smo složili na temelju podataka iz Ministarstva.

Navedeni podaci se odnose na prosječno trajanje postupka (u danima) od datuma osnivanja predmeta na sudu do datuma nepravomoćnog rješavanja predmeta.

Ministarstvo za Index: Osnovat ćemo 15 obiteljskih odjela na kojima će raditi specijalizirani suci i stručni savjetnici (psiholozi, sociolozi)

Tražili smo ih i podatak o tome koliko je počinitelja kaznenih djela na štetu djeteta završilo samo na uvjetnoj, što znači da nisu morali provesti ni dana u zatvoru.

"Podatke o uvjetnim osudama nismo u mogućnosti dostaviti, budući da iz sustava nije moguće dohvatiti podatke o vrstama izrečenih kazni, niti izdvojiti postupke koji se odnose na seksualno zlostavljanje i premlaćivanje djeteta", odgovorili su nam iz Ministarstva.

Na kraju su nam istaknuli kako Ministarstvo pravosuđa i uprave priprema osnivanje obiteljskih odjela na općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova.

"Do kraja godine osnovalo bi se 15 obiteljskih odjela na kojima će raditi specijalizirani suci i stručni savjetnici (psiholozi, sociolozi itd). Time će se osigurati jednaka dostupnost i kvalitetnija pravna zaštita u području obiteljskog prava, što će pridonijeti ubrzanju postupaka", kazali su nam.

Iz svih podataka do kojih smo došli da se izvući poprilično jasan zaključak da je Hrvatska izuzetno podbacila u zaštiti djece od nasilja. Dok nam raste nasilje nad djecom, istovremeno vrtići i škole imaju premali broj stručnih ljudi koji bi se bavili djecom i pružili joj podršku. S druge strane, i osobe zaposlene u vrtićima i školama, pedijatri i liječnici školske medicine te obiteljski liječnici premalo prijavljuju uočeno nasilje nad djecom te, za kraj, kad stvar i dospije na sud, ti isti sudovi godinama razvlače postupke.

Pročitajte više