NAKON završetka političkih karijera, ili barem prestanka s aktivnim bavljenjem politikom, mnogi pokušavaju ostvariti uspjeh u privatnom sektoru. Bilo kao osnivači i jedini vlasnici ili tek suvlasnici, bivši političari kontakte i poznanstva koje su stekli u javnom sektoru nastoje unovčiti kroz privatne poslove.
Nedavno objavljeni rezultati poslovanja za 2022. otkrivaju koji su se bivši političari najbolje snašli u novim ulogama, kao vlasnici privatnih kompanija. Rijetki od njih su poduzetnici bili prije političke karijere i većina ipak nema većeg radnog iskustva u privatnom sektoru. Ipak, mreža kontakata stvorenih za vrijeme političke karijere olakšava pokretanje privatnog posla i ostvarivanje dugoročno održivog poslovanja.
Tomislav Karamarko s partnerima ušao u proizvodnju električne energije
Tomislav Karamarko je imao bogatu karijeru u javnom sektoru, u politici, ali i u poslovnom sektoru. Od 2003. do 2005. je bio direktor kompanije Doron net d.o.o., prema podacima baze poslovnih podataka Poslovna Hrvatska. Istih godina je bio i predsjednik uprave tvrtke Soboli, kasnije nazvane Centar za informatiku i poslovno savjetovanje. U obje tvrtke je bio i suvlasnik.
2022. se pojavljuje kao suosnivač kompanije Diamond Technology s Anom Rubelj Gregurić, Igorom Tripkovićem, bivšim čelnikom Brodarskog Instituta, te Josipom Vidovićem, bivšim tajnikom Odbora za branitelje HDZ-a.
Tvrtka je osnovana tek početkom svibnja, s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna. Godinu je završila s gubitkom od 4408 kuna. Prema izjavama iz medija direktora Igora Tripkovića, osnovana je s ciljem da se razvije pogon za proizvodnju električne energije iz sječke ili mulja.
Ivan Vrdoljak širi svoje vlasništvo nad nekoliko kompanija
Ivan Vrdoljak, bivši predsjednik HNS-a, saborski zastupnik u tri mandata te potpredsjednik sabora, svoj je poduzetnički put započeo prije ulaska u politiku. Prvu kompaniju, Divisma d.o.o., osnovao je 1996.
Kompanija Livit d.o.o., koju je osnovao 2018. i kojoj se navodi djelatnost računalnog programiranja, brzo raste. 2022. je imala 11 zaposlenika i prihod od 1.04 milijuna eura, ali i neto gubitak od 274 tisuće eura. Sjedište je u Zagrebu, a prosječna neto plaća iznosi 1207 eura.
U studenom 2022. postaje jedan od dva suvlasnika novoosnovane kompanije Solis Ecco, registrirane za djelatnost proizvodnje električne energije. Od 2019. je vlasnik polovine udjela u kompaniji Sunčani Žnjan, koja je registrirana za gradnju stambenih i nestambenih zgrada, ima dva zaposlena, a u 2022. je ostvarila 1.82 milijuna eura prihoda te 168 tisuća eura dobiti.
2021. je jedan od dva suosnivača kompanije Porton Biondi, koja je registrirana za djelatnost "Kampovi i prostori za kampiranje". Prve godine poslovanja je ostvarila prihod od 280 tisuća kuna i dobit od 102 tisuće kuna, a druge prihod od 40 tisuća kuna i gubitak 31 tisuće kuna.
Ove godine je postao jedan od suvlasnika kompanije Morska pjena d.o.o., sa sjedištem u Splitu. Djelokrug djelatnosti te kompanije je dosta širok, od trgovine i posluživanja hrane, preko turističkih usluga, posredovanja nekretninama, opskrbe plinom, pomorskog prijevoza i drugog, do računovodstvenih usluga. Osnovana je 2012., ali posljednjih nekoliko godina nema zaposlenih ni značajnijih prihoda i rashoda.
Milijan Brkić nudi savjete u poslovanju
Milijan Brkić, bivši zamjenik predsjednika HDZ-a i bivši potpredsjednik sabora, 2021. je osnovao kompaniju Alfa Strategy. Za direktora tvrtke je postavio Božu Krmeka, koji je direktor i u tvrtki Powerplay Advisory d.o.o. u vlasništvu Višeslava Vukojevića, sina nekadašnjeg ustavnog suca Vice Vukojevića.
2022. je kompanija Alfa Strategy ostvarila 362 tisuće eura prihoda i 285 tisuća eura neto dobiti. Djelatnost kompanije je savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. To je Brkićev prvi doticaj s poslovnim sektorom.
Kolinda u manje od dva mjeseca zaradila 186 tisuća kuna
Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je 2022. osnovala kompaniju KGK Advising & Professional Services, s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna. Iako je osnovana krajem godine, 7. studenog, imala je impresivne poslovne rezultate.
Ostvareno je 214 tisuća kuna prihoda, uz samo sedam tisuća kuna rashoda. Nakon plaćenog poreza na dobit u iznosu od 20.170 kuna, dobit je iznosila 186 tisuća. Impresivni su to rezultati poslovanja za nepuna dva mjeseca tek osnovane kompanije.
To nije prvi doticaj bivše predsjednice s privatnim sektorom jer je bila članica nadzornog odbora kompanije Kontinentalni prijevoz d.o.o. Kolinda Grabar-Kitarović je na toj poziciji bila s nepunih 30 godina, od 13. prosinca 1996. do 13. veljače 1998. godine, kada je otvoren stečajni postupak nad tom tvrtkom.
Maras isto savjetuje
Bivši ministar poduzetništva iz redova SDP-a Gordan Maras, poznat po tome što je s 29 godina već postao direktor Olimpijskog centra Bjelolasica, od 2017. se također bavi poduzetništvom. Osnovao je kompaniju Impuls Analitika, za djelatnost poslovnog savjetovanja.
Kompanija ima samo jednog zaposlenog, a prošle godine je ostvarila 532 tisuće kuna prihoda, od čega 214 tisuće kuna dobiti. Registrirana je u Zagrebu i 2022. je platila 24 tisuće kuna poreza na dobit.
Nakon što je objavio da se povlači iz politike, na svojoj Facebook stranici je objavio; "Ako vam je potreban netko tko će vas uputiti u europske fondove, provesti kroz zamršene bankarske procedure financiranja vaših projekata, pomoći savjetom i kontaktom razvoj vašeg poslovanja, slobodno se javite." Očito ima dovoljno onih koji se javljaju.
Marić osnovao tvrtku, Žalac svoju ugasila, a Tolušićeva žena dobro posluje
Bivši ministar financija Zdravko Marić je također krenuo u vode poslovnog savjetovanja. Kompaniju Marabizz pokrenuo je 25. listopada prošle godine s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna. Ali do kraja godine nije bilo značajnih poslovnih promjena, za razliku od Kolinde Grabar-Kitarović, koja je u manje od dva mjeseca poslovanja ostvarila 186 tisuća kuna dobiti u svojoj kompaniji.
Gabrijela Žalac je 2020. osnovala kompaniju Mega projekti, ali nema javnih podataka o njezinom poslovanju. 2021. je osnovala obrt za poslovno savjetovanje Mega EU projekti i te godine je ostvareno 2.7 milijuna kuna prihoda i 313 tisuća kuna rashoda te 2.15 milijuna kuna dobiti. 13. travnja 2022. je na Trgovačkom sudu u Osijeku izdana "Provedba upisa prestanak subjekta po skraćenom postupku bez likvidacije", čime je kompanija izbrisana.
Kompaniju bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, predivnog uma koji je iz zemlje vadio već posađene trsove vinove loze da bi dobio poticaje Europske unije za sadnju vinove loze, održava njegova žena Ana Tolušić. Istraga protiv njenog supruga joj nije smetala da ostvari respektabilne poslovne rezultate. 2022. je kompanija imala 2.2 milijuna kuna prihoda i 235 tisuća kuna dobiti.
Pomažu li bivšim političarima kontakti koje su ostvarili u javnosektorskoj karijeri da lako posluju?
Iako svuda u svijetu bivši političari stečene kontakte pokušavaju iskoristiti za ostvarivanje kasnije poslovne karijere, a nerijetko ih zbog obilja osobnih i drugih veza zapošljavaju velike korporacije, u Hrvatskoj se na takve pojave drugačije gleda, pomalo sa skepsom.
To je jednostavno rezultat toga što Hrvati ne vjeruju u sposobnosti političara da vode državu (iako su ih, ironično, oni birali), pa ne vjeruju ni da mogu voditi uspješan privatni posao. Ako to čine, onda se pretpostavlja da posluju uz pomoć kriminala.
Činjenica je da na državu u Hrvatskoj otpada puno veći dio bruto društvenog proizvoda nego u usporedivim državama, što znači da je utjecaj javnog sektora na privatni jako velik. Koliko su velike državne kompanije i koliku kontrolu imaju nad ostatkom gospodarstva pokazuju podaci da vrijede 47.6 posto BDP-a Hrvatske i zapošljavaju 66.939 radnika. To je 5.9 posto ukupne zaposlenosti, pa bi Hrvatska, kada bi postala članica OECD-a, bila jedna od država s najvećim udjelom radnika u državnim kompanijama (prosjek OECD-a je 2.2 posto).
Oni koji imaju direktnu vezu prema upravama državnih kompanija, kao što su bivši ministri, imaju snažnu prednost nad ostalim poduzetnicima koji se na tržištu moraju izboriti bez "poluge" prijašnjih kontakata koje su prikupili kroz obnašanje kakve javne dužnosti.
Ne može se generalizirati, možda većina bivših političkih funkcionera ne koristi poznanstva i kontakte koje su prikupili dok su bili "na poziciji". Ali Hrvati imaju razloga smatrati kako je situacija drugačija. Neki od bivših političara su jako velike novce u jako kratkom roku zaradili u privatnom sektoru, poznatom po tome što su potrebne godine da se izgradi reputacija i probije na tržište. Ali valjda je i to bolje od toga da ih se postavi po upravama i nadzornim odborima državnih i lokalnih javnih kompanija, što je također čest "karijerni" put bivših političkih funkcionera.