Iskreno rečeno, programi političkih stranaka sasvim su nevažni biračima u Hrvatskoj. Koliko je ljudi zaista pročitalo programe stranaka na nedavnim parlamentarnim izborima, barem dio programa prije nego što su dali glas određenoj stranci? Jako malo.
Ali ti programi istodobno moraju postojati, ako ni zbog čega, onda zbog političke kulture. Uglavnom se napišu općenite smjernice programa koje ne znače ništa i na kraju to izgleda kao seminarski rad prosječnog studenta prve godine fakulteta (kod nekih i gore od toga). Neke konkretne stvari se ipak "provuku" ako autori smatraju da zvuče zaista dobro.
Prema svemu sudeći, Domovinski pokret će kreirati vlast s HDZ-om, a među ministarstvima koje bi mogli dobiti je Ministarstvo financija. Šanse za to su vjerojatno male, ali radi se o jako "moćnom" ministarstvu, a kako će se odvijati pregovori, ne možemo znati. Evo što bi Domovinski pokret napravio da preuzme Ministarstvo financija, bar prema onome što je naveo u programu.
Fiskalno konzervativna načela
PROGRAM: "Nužna je dubinska revizija državnog proračuna, identificiranje neučinkovitosti, optimizacija procesa i uspostava korektivnog puta kao izlaz iz proračunskog deficita. Optimizacija proračuna dovest će do prostora za porezno rasterećenje uz istovremenu uspostavu trenda smanjenja proračunskog deficita."
Skraćeno, radi se o konzervativnoj fiskalnoj politici. Termin "konzervativna" ovdje nema političko-ideološku konotaciju, nego se radi o načinu trošenja javnih sredstava koji nalaže da država ne troši više nego što prikupi porezima, tj. ne zadužuje se dodatno osim u ekstremnim situacijama.
To bi pretpostavljalo, osim spomenutog smanjenja proračunskog deficita, i smanjenje omjera javnog duga u BDP-u na manje od trenutnih 66.5 posto, koliko iznosi omjer javnog duga i BDP-a trenutno u Hrvatskoj prema HNB-u. Njemačka je zemlja koja se vodi po fiskalno konzervativnim načelima, čak i kada vlada ljevica.
Kupnja zlata i digitalni euro
PROGRAM: "HNB treba obnoviti zalihe zlata. Hrvatska je zemlja bez vlastitih zaliha zlata. U novim geostrateškim uvjetima (pad udjela američkog dolara u međunarodnom platnom prometu), centralne banke u svijetu povećavaju zalihe zlata. Hrvatska ne podržava uvođenje digitalnog eura (CBDC). Gotovina kao sredstvo plaćanja je tradicija koju treba sačuvati."
To što će HNB raditi nije u nadležnosti ni ministarstva, ni sabora ni vlade. U modernim državama je monetarna politika, koju vodi HNB, odvojena od fiskalne politike koju vode vlada i Ministarstvo financija. Insinuacija da će se natjerati HNB da kupuje zlato je totalitaristička.
Digitalni euro nije zamišljen kao zamjena za gotovinu i nije mu namjena da je zamijeni, nego da se koristi uz gotovinu. To je službeni stav ECB-a i podržava ga većina političkih opcija u Europskom parlamentu.
Nije jasno zašto je ovo uopće dio programa, jer DP ima ljude koji razumiju kako funkcionira podjela između monetarne i fiskalne politike (ideja o zlatu) i ljude koji znaju što je digitalni euro. Jedini razlog da se ovo napiše je da bude popularno kod potencijalnih birača, što podsjeća na euroskepticizam i suverenizam.
Povratnike osloboditi od plaćanja bilo kakvog poreza
PROGRAM: "Demografske mjere su conditio sine qua non. Zaustaviti odljev stanovništva i potaknuti povratak Hrvata iz dijaspore. Stoga bi Hrvatska trebala aktivno brinuti i o revitalizaciji hrvatskog pučanstva i u susjednoj domovini Hrvata (misli se na BiH u kojoj su Hrvati konstitutivan narod)."
Demografske mjere će vjerojatno postati veći trošak državnog proračuna nego što su sada, pošto DP navodi da su "uvjet bez kojeg se ne može". To nije nužno u suprotnosti s načelima fiskalnog konzervatizma koji se spominje na početku, samo znači da će se na nekim mjestima morati smanjiti troškovi više da bi se ostvarili ciljevi uravnoteženja proračuna uz provođenje demografskih politika.
Ostale države su pokazale da su takve mjere jako skupe i s lošim do nikakvim rezultatima, ali u načelu je istina da su negativna demografska kretanja današnjice jako veliki problem u budućnosti. Ipak, radi se o skupim politikama, kompliciranim i mnogobrojnim. Drugo je pitanje hoće li DP izabrati najefikasnije politike ili će se raditi o velikim troškovima politika koje imaju slab utjecaj.
Poduzetništvo
PROGRAM: "Stožer na razini Vlade pod nazivom 'Projekt sveobuhvatne prilagodbe javnog sektora potrebama poduzetnika u kontekstu zahtjeva globalnog tržišta 21. stoljeća.'"
Za razliku od većine povijesti Hrvatske, zadnjih nekoliko godina propoduzetnički stavovi postali su jako popularni u političkom prostoru. Čak su ih preuzele i mnoge stranke s ljevice. Diskutabilno je koliko je potreban stožer namijenjen isključivo za prilagodbu javnog sektora poduzetnicima i koji bi bio trošak takvih prilagodbi.
Sličnih "stožera" u Hrvatskoj je tradicionalno bilo jako puno, i još ih ima, a osim neke forme dodatnog uhljebljivanja nisu imali neke rezultate, barem ne pozitivne. Uostalom, promjene koje treba napraviti u javnom sektoru nisu tajne da ih neki stožer treba utvrditi.
Svjetska banka, Europska komisija, MMF i druge institucije su nekoliko puta javno naznačile kojim putem se treba ići za unaprjeđenje javnog sektora. Problem je u volji, a ne nedostatku stožera i projekata.
EU fondovi
PROGRAM: "Dugoročno je neodrživo da se više od 20 posto državnog proračuna realizira kroz projekte financirane iz EU fondova. Navedena sredstva ne donose novu vrijednost. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije treba usmjeriti EU projekte prema realnom sektoru...."
Načelno istina, EU fondovi umjetno povećavaju rast BDP-a Hrvatske na kratki rok, ali je dugoročni efekt upitan zbog toga što se većinom radi o kanaliziranju novaca kroz javni sektor i infrastrukturne projekte, pa utjecaj velikog priljeva EU fondova na gospodarski rast slabi.
To nije samo problem koji je stvorila država. Primjerice, EU financira obrazovanje odraslih u Hrvatskoj vaučerima preko HZZ-a, s namjerom da se steknu dodatne kvalifikacije, prošire postojeće ili se prekvalificira. To je jedan od vidova financiranja od EU, koji nije samo umjetno pumpanje BDP-a izgradnjom zgrada. Ali takvi projekti ovise o prihvaćenosti, koja je u Hrvatskoj mala.
Oporezivanje plaća
PROGRAM: "Porezno rasterećenje dohotka. Prijedlog rasterećenja plaća visokokvalificirane radne snage, gdje imamo trenutno visoka opterećenja na plaće i postajemo zemlja jeftine radne snage, dok visokoobrazovana radna snaga odlazi u druge zemlje zbog manjeg poreznog opterećenja na dohodak.
Izmjenom i rasterećenjem postigao bi se učinak ostanka ili privlačenja visokokvalificirane domaće radne snage, a također bi se privukla ulaganja u područja s visokoobrazovanom radnom snagom što znači i visoko sofisticirane industrije.
Potrebno je povisiti prag primjene više porezne stope poreza na dohodak. Povećanje osobnog odbitka. DP predlaže značajnije povećanje osobnog odbitka na minimalno 700 eura (prethodno 530, Vlada reformom podiže na 560). Tako bi građani s najnižim primanjima osjetili porezno rasterećenje."
Ispravno, porezi na visoke plaće su u Hrvatskoj još uvijek veliki u odnosu na zemlje slične razine razvijenosti. Više visokoobrazovane snage bi trebale privući i industrije više dodane vrijednosti, čega također u Hrvatskoj nedostaje, a što limitira budući ekonomski rast. Samo se treba paziti da se politike poreznog rasterećenja plaća i konzervativnih fiskalnih politika usklade.
Točnije, najprije treba smanjiti rashode proračuna, a tek onda smanjivati poreze. Ili paralelno provoditi te dvije politike. U suprotnome se pojavljuju neravnoteže, kakve su znale ugroziti financijsku stabilnost puno većih država.
Osobni odbitak je već odavno trebalo povisiti, posebno s obzirom na snažan rast prosječne plaće zadnjih godina. Zbog toga što je osobni odbitak ostao isti, a plaće su rasle, danas više ljudi plaća porez na dohodak nego prije 2, 3 i više godina.
Porezi na nekretnine i turizam
PROGRAM: "Porezi za iznajmljivače u turizmu. Oporezivanje dnevnog najma u turizmu je manje od oporezivanja dugoročnog najma, pri čemu je baza za oporezivanje broj kreveta umjesto ostvareni prihod. DP se protivi uvođenju poreza na nekretnine.
Umjesto toga zalaže se za stimulativne mjere dugoročnog najma neiskorištenih nekretnina, imajući u vidu da mnogima, a osobito mladim obiteljima, vlastita nekretnina postaje nepriuštiva. Porez na neaktivne nekretnine umjesto poreza na nekretnine. Nekretnine svih vrsta (stambene, poslovne, zemljišta) koje se ne koriste u svrhu primarnog stanovanja, redovnog poslovanja ili iznajmljivanja, treba oporezivati na bazi kvadratnog metra.
Cilj je potaknuti sve one koji posluju u sivoj zoni (najmovi na crno) da svoje najmove prijave. Sve one koji imaju višak nekretnina koje stoje neiskorištene, treba potaknuti da ih aktiviraju u određene svrhe, što bi dovelo po povećanog ulaganja u nekretnine i veće ponude stanova za dugoročni najam."
Ovdje je problem što se načelno odbija porez na nekretnine, ali se najavljuje uvođenje nečega što je slično porezu na nekretnine kakvog najavljuju druge stranke. I nečega što već postoji. Naime, većina stranaka koja podržava uvođenje poreza na nekretnine bi ga naplaćivala tek na treću nekretninu i dalje, što je u principu slična stvar kao formulacija DP-a o "višku nekretnina koje stoje neiskorištene".
Uostalom, porez na kuće za odmor već postoji i plaća se po kvadraturi, a to je porez na nekretnine koje se ne koriste za stanovanje ni za dugoročni najam. Prema tumačenju Porezne uprave, mogu se plaćati i na apartmane koji se koriste za iznajmljivanje u turizmu ako nisu u funkciji veći dio godine.
Najbizarnija stvar iz cijelog programa, povratnici bi se potpuno oslobodili plaćanja poreza
PROGRAM: "U sklopu strategije demografske obnove Hrvatske potiče se stvaranje povoljnog okruženja za povratak useljenika hrvatskog podrijetla u Hrvatsku. Ovdje predloženim migracijskim politikama, potiče se ubrzana demografska obnova koja bi trebala pomoći očuvanju populacije paralelno s drugim predloženim mjerama demografske obnove.
Osigurat će se financijska potpora povratničkim obiteljima u vidu jednokratne pomoći za troškove preseljenja i ishodovanje dokumenata, te oslobođenje od poreznih obaveza tijekom 10 godina od preseljenja u Hrvatsku, uz mogućnost produljenja ove mjere."
Ovo direktno zadire u pitanje državnih financija iako uopće nije u dijelu programa koji se odnosi na gospodarstvo. Moguće da se radi samo o nečemu što je "ubačeno" da bi se zadovoljilo birače iako se radi o potencijalno nezakonitoj i neprovedivoj ideji.
Čak i ako se zanemari činjenica da oslobođenje od poreznih obveza na rok od minimalno 10 godina otvara Pandorinu kutiju raznih poreznih prevara, postavlja se pitanje koliko je pravedno prema građanima Hrvatske koji nikada nisu iselili da uredno moraju plaćati poreze, a oni koji su odselili pa se vratili ne moraju.
I baš "od poreznih obaveza": od poreza na dohodak, PDV-a, planiranog DP-ovog poreza na neiskorištenu mirovinu itd.? Kako uopće urediti da netko bude sasvim oslobođen plaćanja PDV-a? Golema diskriminacija koja bi pritom nastala između "povratka useljenika hrvatskog podrijetla" i onih koji žive u Hrvatskoj, ili su se već vratili u Hrvatsku, potencijalno je pitanje za Ustavni sud.
Bolje bi bilo da nisu ulazili u detalje
Program Domovinskog pokreta je zapravo konkretniji od programa mnogih drugih stranaka. Spominju se točno određene i okvirno definirane politike kojima bi se provodili neki opći stavovi kakvih se može naći u programima svih stranaka, ovisno o ideološkoj pripadnosti.
Ali bolje bi bilo za njih da su ostali što više neodređeni. Zapravo su dijelovi koji se odnose na okvirna pozicioniranja po pitanju provođenja politika, kao za fiskalno konzervativni pristup javnim financijama i načelno propoduzetnički stavovi, najbolji dijelovi programa.
Najbizarniji je dio o oslobođenju povratnika potomka hrvatskih iseljenika od "poreznih obaveza". S obzirom na to da je zdravstvo u Hrvatskoj javno, mirovinski sustav utemeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, obrazovanje također besplatno itd., logično se zaključuje da bi "povratnici" koristili sve benefite javnih usluga bez da plaćaju za njih na bilo koji način.
Ironično, upravo su argumentima "koriste socijalne usluge, a nisu ih platili" desničari kritizirali imigrante, iako u Hrvatskoj rade više stranci nego rođeni građani Hrvatske, gledano postotkom zaposlenosti. Sada bi to dopustili imigrantima, ali samo ako imaju ispravan pedigre.