GODINU 2021. obilježio je niz značajnih uhićenja, od sudaca, bivših ministara, direktora državnih tvrtki pa do lokalnih šerifa. Predstavljamo najznačajnija.
Umjesto hrvatskih, europski istražitelji uhitili Žalac. HDZ spašavao odgovorne
U godini koju je obilježio niz značajnih uhićenja najveće je bilo ono Gabrijele Žalac u aferi Softver. Naime, nakon što su hrvatski istražitelji zaustavili istragu protiv Žalac, to su napravili europski istražitelji. Taj je slučaj pokazao ozbiljne propuste u radu DORH-a i USKOK-a, no pokazao je koliko daleko može ići HDZ pod Andrejem Plenkovićem. No, krenimo redom.
U akciji Ureda europskog javnog tužitelja u RH policija je zbog afere Softver uhitila bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijelu Žalac, ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa projekata EU Tomislava Petrica te još dva poduzetnika. Skupina na čelu sa Žalac tereti se da su sklopili štetan pravni posao kojim je isplaćen višestruko veći iznos od tržišne vrijednosti isporučenog proizvoda u iznosu od 13.448.750,00 kuna na štetu financijskih interesa Europske unije i Republike Hrvatske, a bila je riječ o softveru za potrebe MRRFEU-a.
Problem za hrvatske istražitelje bio je taj da su USKOK i DORH imali sve informacije dvije godine prije nego što će Žalac biti uhićena te su ipak zaključili da nema dovoljno osnove za progon. Umjesto njih učinili su to europski istražitelji.
Javnost je tražila ostavku glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek, no zahvaljujući HDZ-ovoj većini u saboru, Hrvoj-Šipek ostala je na svojoj poziciji. DORH je formalno proveo nadzor postupanja USKOK-a u predmetu vezanom za aferu Softver, u koju je umiješana bivša ministrica Gabrijela Žalac, no nisu našli ništa sporno.
Iza Hrvoj-Šipek stao je i HDZ-ov ministar pravosuđa Ivan Malenica koji je naglašavao kako njemu ništa nije sporno u postupanju DORH-a i USKOK-a vezano uz slučaj Gabrijele Žalac te je poručio da glavna državna odvjetnica ima podršku vlade.
"Meni u ovom izvješću nije ništa sporno u postupanju DORH-a i USKOK-a. Odluka o tome da neće nastaviti rad na ovome predmetu, predmetu Žalac, donesena je u veljači 2020., kad je glavni državni odvjetnik bio Jelenić, a to izvješće je ponovljeno u srpnju, kad je Hrvoj-Šipek izabrana za glavnu državnu odvjetnicu. Druga bitna stvar oko toga jer što je zakon o europskom javnom tužitelju donesen u prosincu 2020. te je temeljem toga DORH zatražio od svih svojih odjela informacije o slučajevima, s naznakom da se treba raditi o predmetima koji su u radu. Budući da je ovaj predmet bio zatvoren, taj predmet nije dostavljen europskom javnom tužitelju", rekao je Malenica.
Uhićenje zbog kojeg je DORH morao povući optužnicu protiv Todorića
Na žalost, slučaj Žalac nije bio jedini koji je ukazao na ozbiljne propuste u radu DORH-u, već je to pokazao i slučaj uhićenja bivše državne odvjetnice zbog kojeg je morala biti povučena optužnica u slučaju Agrokor. Naime, u velikoj akciji USKOK-a i policije uhićena je bivša državna odvjetnica Mirela Alerić Puklin, njezin suprug Goran Puklin, inače osumnjičeni i u aferi Janaf, bivša članica uprave Agrokora Piruška Canjuga, bivši direktor logistike u Hrvatskoj lutriji Željko Fadljević te vlasnik tvrtke Fleksbit Tomislav Gligora.
Alerić Puklin, koja je radila kao jedna od tužiteljica u slučaju "veliki Agrokor", uhićena je zbog osnovane sumnje da je odavala podatke o istrazi Piruški Canjugi, bivšoj direktorici Agrokora koja je bila jedna od petnaestero optuženih u toj aferi. Ona je to radila putem svojeg supruga Gorana Puklina i poznanika Canjugine obitelji te im je dostavljala važne informacije o stanju predmeta i tajnom postupanju državnog odvjetništva. Istražitelji su do dokaza protiv Mirele Alerić Puklin došli sasvim slučajno - istražujući veze njenog supruga Gorana Puklina i Dragana Kovačevića.
Zbog Puklin DORH je morao povući optužnicu protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića, njegovih sinova i 10 direktora propalog koncerna.
Drugi krak istrage obuhvatio je Fadljevića, Gligoru te Gorana Puklina. Naime, Gorana Puklina se tereti da je Gligorinoj tvrtki Fleksbit, u kojoj je bio tajni suvlasnik, sređivao poslove s Hrvatskom lutrijom preko bivšeg direktora Sektora logistike te državne tvrtke Željka Fadljevića. Istražitelji imaju dokaze da je on također bio tajni partner u Fleksbitu.
Fadljevića se sumnjiči da je Gligorinom Fleksbitu u postupcima javnih nabava osiguravao status jedinog valjanog ponuditelja omogućavajući mu dobivanje i ugovaranje poslova s Hrvatskom lutrijom.
Na čelu državne televizije bio je torbar koji je nosio korumpirani novac
Zadnji dan lipnja ove godine u antikorupcijskoj akciji uhićen je glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić. Tereti ga se za posredovanje između tadašnjeg gradonačelnika Zagreba, pokojnog Milana Bandića i bivšeg većinskog vlasnika i direktora Tvornice električnih žarulja Milana Lončarića.
Bačića se tako sumnjiči da je u ime poduzetnika Lončarića pokojnom zagrebačkom gradonačelniku Bandiću odnio 50 tisuća eura mita za posredovanju u projektu Vrtovi svjetla te da je koristio svoj utjecaj u bankama za kreditiranje tog projekta. Za svoju je ulogu kao nagradu, sumnja na to USKOK, dobio stan vrijedan više od milijun kuna u zagrebačkoj Radićevoj ulici, pokraj Trga bana Jelačića. Lončarić je bio direktor i većinski vlasnik TEŽ-a ugašenog 2015. godine, nakon čega je osmislio projekt izgradnje luksuznog stambenog kompleksa Vrtovi svjetla.
Nakon što mu je više puta bio produžen pritvor, Bačić je u istražnom zatvoru proveo više od tri mjeseca, a izašao je 19. listopada. Naglasimo kako je Bačić razriješen dužnosti ravnatelja HRT-a nekoliko dana nakon što je uhićen zbog sumnje na korupciju, a za vrijeme boravka u zatvoru koristio je neplaćeni godišnji odmor. Nakon što je pušten na slobodu nastavio je raditi na državnoj televiziji, a zadužen je za obavljanje poslova inženjera.
Družina sada već bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića nije bila jedina koja je uhićena zadnjeg dana lipnja. Naime, tog dana bilo je uhićeno ukupno 18 osoba. Uhićeni su tako Milivoj Kotrla, Darko Barun, Krešimir Huzjan, Ivan Papić, Sanja Borisavljević, Zdravko Čabraja, Jelena Barišić, Ivan Rukavina, Dubravko Milojević, Goran Miličić, Denis Mohenski, Jelena Čeklić, Andra Šulentić, Zdravko Krajina, Ana Stavljenić-Rukavina i Igor Maksimilijanović.
Pali i kraljevi Adventa
Među uhićenima su bili dobro poznati kraljevi Adventa i to zbog sumnje da je nekadašnji gradonačelnik Zagreba Bandić s Mohenskim i sa svojim vozačem Krajinom podijelio pet milijuna kuna dobiti od davanja u zakup adventskih kućica, koje je išlo preko firmi Mohenskog i Krajine.
Prema iskazima svjedoka te izuzetoj dokumentaciji USKOK je zaključio da su tvrtke Zdravka Krajine i Denisa Mohenskog imale prednost pri dodjeli javnih površina, a riječ je o tvrtkama Eko Sajam i Etno Sajam te Demo Rebus. Prema navodima istražitelja, glavna Bandićeva poluga pri dodjeli javnih površina bila je Jelena Čeklić, jedina stalna članica spomenutog povjerenstva, koja je vodila brigu o svim terminima manifestacija i podjeli prostora.
Naglasimo kako je među uhićenima bila i Ana Stavljenić-Rukavina koju se teretilo za namještanje natječaja za šefa Srebrnjaka. Nakon što je uhićena puštena je da se brani sa slobode.
Uhićenja sudaca koji su sudili Mamiću
Čak tri suca uhićena su ovog ljeta i to Darko Krušlin, Ante Kvesić i Zvonko Vekić, uz poduzetnika Dragu Tadića. Njih se tereti za primanje i davanje mita, trgovanja utjecajem te davanja mita za trgovanje utjecajem, a sve je bilo vezano uz slučaj suđenja Zdravka i Zorana Mamića.
Istraga je pokrenuta nakon što je Zdravko Mamić, pravomoćno osuđen za izvlačenje novca iz Dinama, tužiteljstvu dostavio dokaze protiv sudaca koje je potom otvoreno prozivao za korupciju u javnim istupima i na društvenim mrežama.
Osječki suci se sumnjiče da su primili oko 400.000 eura mita od Zdravka Mamića u zamjenu za oslobađajuću presudu u prvom sudskom postupku te za odbacivanje druge optužnice protiv njega. Uz to, USKOK sumnjiči suce da su od Mamića primili mito u obliku ljetovanja i putovanja, dok se Tadić sumnjiči za posredništvo između sudaca i Zdravka Mamića.
Tužiteljstvo tvrdi da je Mamić od travnja 2017. do 21. svibnja 2019. kontaktirao sa sucem Vekićem koji mu je obećao da će za novac koji će podijeliti s Kvesićem "ishoditi povoljne sudske odluke”. Mamić mu je stoga, tvrdi USKOK, u više navrata predao najmanje 370.000 eura za njega i druga dva suca.
USKOK tvrdi da je Mamić s Kvesićem dogovorio da će mu dati 100.000 za "donošenje povoljne sudske odluke", a novac koji je navodno prikupio Zoran Mamić sucu je predao poduzetnik Tadić.
Tužiteljstvo navodi i da je Mamić, "kao nagradu za dogovoreno pogodovanje" podmirivao troškove putovanja i boravka Vekića i njemu bliskih osoba u Dubaiju krajem 2017. te je ujedno autoritetom svog položaja u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) Vekiću osigurao odlazak na utakmicu hrvatske reprezentacije u lipnju 2018. u Veliku Britaniju na trošak HNS-a.
Osječki sudac Vekić ponovno je uhićen krajem godine kao i njegova prijateljica Nataša Sekulić. Protiv Vekića i Sekulić proširena je istraga kojom su zbog primanja i davanja mita uz Vekića bili osumnjičeni i osječki suci Darko Krušlin i Ante Kvesić, Zdravko Mamić, njegov brat Zoran i poduzetnik Drago Tadić.
Istražitelji sumnjaju da je Vekić od Mamića primio najmanje 370.000 eura mita "za ishođenje povoljnih sudskih odluka" pred Županijskim sudom u Osijeku.
Novcem je kasnije raspolagao zajedno sa svojom prijateljicom kupujući nekretnine i automobile, a Nataša Sekulić je u sef u jednoj poslovnoj banci spremila 28.220 eura i 320.000 kuna.
Župan uhićen zbog korupcije, sve priznao, pa opet pobijedio na izborima. Premoćno
Međimurski župan Matija Posavec uhićen je zbog sumnje da je primio mito da osigura ponovno imenovanje člana upravnog vijeća Županijske uprave za ceste Međimurske županije.
Uz Posavca osumnjičen je i županijski pročelnik Milorad Novković, s kojim je navodno dogovarao natječaje za poslove, ali i predsjednik upravnog odbora Županijske uprave za ceste Međimurske županije Josip Kobal. On je županu navodno dao mito kako bi mu osigurao još jedan mandat u upravnom odboru, a navodno je riječ o 10.000 kuna.
Posavec se tereti da je koristeći autoritet župana zatražio od pročelnika Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove te županije da u Odsjeku za imovinskopravne poslove zaposli nećakinju svoje poznanice na radnom mjestu koje bi bilo adekvatno njezinoj stručnoj spremi, da bi ga nakon toga to radno mjesto jednostavno - izmislili. Raspisan je javni natječaj, a nećakinji direktora omogućen je uvid u pitanja i zadatke prije provođenja testiranja kako bi imala najbolje rezultate.
Posavec je, sumnja se na to, zaposlio još jednu osobu. I to osobu koja je na javnom natječaju bila toliko loša da nije ni došla do intervjua za posao. No, kad je najbolja kandidatkinja odustala od posla, Posavec je tražio da se natječaj poništi i ponovi.
Posavec je odmah priznao sve što mu se stavlja na teret i podnio ostavku na tu funkciju. U Međimurju su raspisani izbori, a upravo je Posavec, koji se odlučio ponovno kandidirati odnio premoćnu pobjedu. Posavec je imao gotovo 80 posto osvojenih glasova i pobijedio je svoje protukandidate, reformisticu Sandru Herman, Fokusova Darka Zvera i nezavisnog Mladena Novaka.
"Puno je bilo netočnih informacija. Ne mogu, ne smijem i ne želim komentirati istragu jer ne želim narušavati tijek pravnog procesa. Istraga je otvorena, znači da postoji sumnja, ali ne i krivnja. Kad istraga završi, vidjet ćemo kakve će biti mogućnosti", rekao je Posavec nakon izbora.
Bandićevce i dalje trpaju iza rešetaka
Sredinom srpnja uhićen je Patrik Šegota, bliski suradnik pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a tereti ga se da je poduzetniku Nenadu Bukovcu, koji je počinio samoubojstvo, sredio poslove za 4 milijuna kuna, od čega je on uspio naplatiti nešto manje od 3 milijuna, a da je zauzvrat, uz pomoć sestrine firme, dobio 673.000 kuna mita i besplatnu izgradnju kuće s bazenom na Krku. Uhićena je i njegova sestra Tamara Šegota te šefica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama Ana-Marija Končić.
Kako tvrdi USKOK, mito je isplaćeno u korist osječke tvrtke u vlasništvu Šegotine sestre Tamare Šegote, koja je osumnjičena za pomaganje u primaju mita. Uz to, sumnja se da je Šegota tijekom kolovoza i rujna 2020. u dogovoru s Bukovcem inicirao pokretanje postupka za dodjelu zemljišta za pokretanje četiri montažna objekta za prodaju cvijeća i cvjetnih aranžmana te svijeća i suvenira na novoizgrađenom parkiralištu uz groblje Mirogoj.
Bukovac je, nadodaju policija i tužiteljstvo, radi prikrivanja zakupljivanja mjesta od četvero svojih poznanika zatražio da osnuju tvrtke i prijave se na natječaj, dok je Šegota radi onemogućavanja ostalih ponuditelja odredio kratak rok trajanja javnog poziva.
Policija i tužiteljstvo su utvrdili i da je kuća u Njivicama, iako formalno u vlasništvu Tamare Šegote, zapravo u vlasništvu njezinog brata te da ju je besplatno na ime mita sagradila Bukovčeva tvrtka. Pritom je Bukovčeva tvrtka izgradila Šegotinu kuću kao podizvođač kako bi se pokušao prikriti stvarni izvođač radova.
Kovačević opet završio u zatvoru
Bivši šef Janafa Dragan Kovačević uhićen je 7. travnja ove godine i to drugi put. Naime, nakon što je nepunih pet mjeseci ranije pušten iz tromjesečnog istražnog zatvora zbog afere Janaf, u kojoj USKOK sumnja da je Kovačević primio mito od prvookrivljenog vlasnika tvrtke Elektrocentar Petek Kreše Peteka, našao se pod novim optužbama.
Kovačević je uhićen u antikorupcijskoj akciji u kojoj su također uhićeni direktor Sektora sigurnosti i zaštite u Janafu Vlado Zorić, vlasnik tvrtke Cefis Ivan Širić te direktor tvrtke MGS Edo Seifried.
USKOK u ovom slučaju tereti Kovačevića da je kao predsjednik Uprave Janafa od ožujka 2012. do rujna 2020. u namještenom natječaju osigurao Širićevoj tvrtki dodjelu niza informatičkih poslova, vrijednih 18.2 milijuna kuna, u zamjenu za stanove u zagrebačkom Ban centru i splitskom Žnjanu te za automobil Alfa Romeo Giulietta i najam automobila marke Lexus. Pritom je Kovačević, dodaje USKOK, dogovorio sa Širićem da prikrije vlasništvo nad nekretninama i pokretninama vrijednim 2.8 milijuna kuna tako da ih uknjiži na Širićevu tvrtku. USKOK tereti Kovačevića i da je od rujna 2018. do svibnja 2020. osigurao tvrtki Ede Seifrieda dodjelu nabave dva specijalna vatrogasna vozila s artikuliranom rukom u vrijednosti 15.5 milijuna kuna.
Kovačević je pušten iz pritvora 26. svibnja, a novinarima je tada rekao da nije ništa priznao.
Pad lokalnog šerifa
Kutinski gradonačelnik, HDZ-ov Zlatko Babić, donedavni predsjednik kutinskog gradskog vijeća Davor Kljakić, nezavisni vijećnik Dražen Kinderman te Darko Kolsek uhićeni su u akciji USKOK-a, što je bio rezime afere Eko Moslavina.
Naime, zviždačica Adrijana Cvrtila, direktorica kutinske komunalne tvrtke Eko Moslavina, jesenas u javnost izašla je s tvrdnjama da su gradonačelnik Babić i predsjednik kutinskog HSLS-a Davor Kljakić radili pritisak da se u Eko Moslavini zaposle pojedini članovi stranke i rodbina vijećnika ili da im se povećaju plaće, a sve kako bi se osiguralo glasanje tih vijećnika za proračun i rebalans proračuna.
Za kraj i jedan SDP-ovac
U rujnu je uhićen i SDP-ov saborski zastupnik i bivši čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač. Njega se tereti da je uoči lokalnih izbora u svibnju ove godine inscenirao prijetnje smrću.
Uz Kovača uhićeni su policajac Marijo Sever i Damir Ledenčan, kojeg su potonji angažirali da inscenira prijeteće poruke Kovaču. USKOK tereti Kovača da je od Severa zatražio da otkrije identitet osobe koja je izradila internetsku stranicu na kojoj su objavljeni navodi koje je doživio kao klevetničke i uvredljive, ali i štetne za kampanju na svibanjskim lokalnim izborima.
Kako bi inscenirali prijetnju Kovaču, što se progoni po službenoj dužnosti, Sever je angažirao Ledenčana koji je Kovaču poslao šest SMS prijetećih poruka, uključujući i prijetnje smrću. Kovač je potom prijavio nepoznatog počinitelja policiji, a taj je slučaj preuzeo Sever, kojega terete da je nakon utvrđenja mogućeg tvorca internetske stranice s rezultatima upoznao gradonačelnika, koji je od policijskog načelnika zahtijevao žurni dovršetak obrade.