CIJENE benzina prosječno su pale za 30 lipa po litri, dizela za 12 lipa, a plina za 28 lipa. U prijevodu to znači da za prosječan spremnik trebamo izdvojiti od šest do petnaest kuna manje nego jučer, odnosno proteklog tjedna.
Cijene će nastaviti padati
"Cijene će za krajnje potrošače nastaviti padati još neko vrijeme", predviđa naftni stručnjak Igor Dekanić.
Početkom godine zbog sukoba Irana i SAD-a izazvanog atentatom na generala Kasema Sulejmanija cijena sirove nafte na svjetskim tržištima naglo je rasla i iznosila je preko 65 dolara po barelu, a jučer je, pak, pala na najnižih 31 dolar po barelu. Cijena se, naravno, nije prepolovila sama od sebe. Uzroci za dramatičan pad, koji osjećamo kao nekoliko kuna po spremniku goriva, su višestruki.
Trgovinski rat Saudijaca i Rusa
"Prvo, uzrok je trgovinski rat zemalja OPEC-a, predvođenih Saudijskom Arabijom, i Rusije. OPEC je predlagao smanjenje proizvodnje da bi se održala ili čak blago povećala cijena nafte, a Rusi su to odbili", objašnjava Dekanić razloge za pad cijena nafte i derivata. Sukob OPEC-a i Rusije, pak, ima uzroke u rusko-američkim odnosima.
"Rusi su pokušali naštetiti Americi koja veliku količinu fosilnih goriva dobiva iz škriljevca, što je tehnologija znatno skuplja od klasične. Rusi su u svom naumu donekle uspjeli, puno je manjih proizvođača u Americi prekinulo s radom, ali su izazvali Saudijce", rekao je za Index Davor Štern.
Kinezi manje troše
Drugi razlog za pad cijena nafte je epidemija koronavirusa.
"U Kini, koja je najveći svjetski potrošač energije, došlo je do ogromnog pada industrijske aktivnosti pa tako i potrošnje energenata. Odmah je, naravno, pala i cijena. Sada se to polako počinje oporavljati, ali to će potrajati", smatra Dekanić. Taj pad kineske industrijske proizvodnje danas osjećamo kao jeftinije gorivo na benzinskim postajama.
Iako epidemija koronavirusa u Kini traje još od kraja prošle godine, svjetske su burze snažno reagirale tek jučer kada je postalo potpuno izvjesno da se situacija u Europi opasno zakomplicirala i da bolest neće ostati ograničena na Kinu.
Burze panično reagirale
"Epidemiju koronavirusa bih nazvao umjerenim poticajem na koji su burze reagirale kako uvijek reagiraju – pretjerano. Jučer je cijena sirove nafte pala za između 30 i 40 posto, danas već blago raste. Taj pad osjetit ćemo tek za nekoliko tjedana i mjeseci jer je riječ o budućim terminskim ugovorima. Plaćat ćemo jeftiniji benzin i dizel, ali stvorit će se veliki problemi za državni proračun", smatra Dekanić, a s njim se slaže i Davor Štern.
Uštedimo šalicu kave po rezervoaru
"Po tanku goriva uštedimo šalicu kave, ali državni proračun pati. Cijena naftnih derivata je kod nas opterećena s oko 60 posto nameta kojima se otplaćuju krediti za autoceste i puni proračun i još niz stavki. Nadam se da Ministarstvo financija ima plan kako će taj manjak nadoknaditi. Morat će platiti i povećane troškove zdravstvenog sustava, a sav taj novac morat će negdje uzeti. Zabrinjava me i što nakon ovako naglih padova često dolazi i do još naglijeg rasta cijena", rekao je Štern. Pojednostavljeno, zbog jeftinijeg goriva mogli bismo očekivati porast drugih troškova na koje država ima utjecaja, od trošarina do poreza, što bi u konačnici moglo dovesti do toga da nas sve zajedno košta puno više nego što uštedimo točeći gorivo.