Pala industrijska proizvodnja u eurozoni

Industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je i u siječnju, odražavajući zamjetan pad u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, pokazali su danas preliminarni podaci europskog statističkog ureda.

U siječnju je industrijska proizvodnja u eurozoni pala za 1,5 posto u odnosu na prosinac kada je, prema revidiranom podatku, bila smanjena za 0,6 posto, izračunali su statističari na temelju sezonski i kalendarski prilagođenih podataka.

Smanjeni obujam proizvodnje bilježila je i Unija, za 1,6 posto, nakon gotovo stagnacije u prosincu, prema revidiranom podatku.

Najviše je na početku godine na mjesečnoj razini pala proizvodnja netrajne robe široke potrošnje, i to za šest posto na oba područja. U prosincu je bila uvećana za 0,4 posto u eurozoni i za dva posto u EU.

Slijede kapitalna dobra s padom proizvodnje na oba područja za 2,3 posto. U prosincu smanjena je za 0,7 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.

U sektorima intermedijarnih proizvoda i trajnih potrošačkih dobara proizvodnja je smanjena za približno dva posto na oba područja, nakon blagog pada u eurozoni, a blagog rasta na razini Unije u prethodnom mjesecu.

Iznimka je bila proizvodnja energije sa skokom od 4,7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 4,2 posto na razini Unije. U prosincu je bila smanjena za 0,3 odnosno 0,6 posto.

Hrvatska uz Bugarsku i Češku

Najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u siječnju Irska, od 9,8 posto.

Slijede Luksemburg i Švedska gdje je smanjena za 4,3 odnosno za 4,1 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju pala za 2,4 posto u odnosu na prosinac kada je bila uvećana za 1,2 posto.

Najbliže Hrvatskoj bile su Bugarska i Češka s padom proizvodnje na mjesečnoj razini za 2,6 posto.

Najsnažnije je pak porasla industrijska proizvodnja u Portugalu, za 4,2 posto. Slijede Latvija i Litva, gdje je uvećana za 3,3 odnosno za 2,7 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Manje netrajne potrošačke robe

Godišnja usporedba pokazuje pad industrijske proizvodnje u eurozoni u siječnju za 1,2 posto, nakon što je u prosincu, prema revidiranom podatku, uvećana za 2,2 posto.

Na razini Unije pala je za 0,6 posto, nakon 2,3-postotnog rasta na kraju prošle godine, prema revidiranom podatku.

Najviše je na godišnjoj razini na oba područja pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 6,4 posto u eurozoni i za 4,5 posto u EU. U prosincu bila se zadržala na razini kraja 2024. godine.

Slijedi segment trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje za 3,5 posto na oba područja. U prosincu je bila pala za 2,5 posto u eurozoni i za 1,8 posto na razini Unije.

Pad je zabilježen još u segmentu intermedijarnih proizvoda, za nešto više od dva posto na oba područja. U prosincu je proizvodnja uvećana za 1,5 posto u zoni primjene zajedničke valute i za 1,9 posto u EU.

Proizvodnja energije poskočila je pak za 5,8 posto u eurozoni i za 5,2 posto u Uniji. U prosincu bila je pala za jedan posto u zoni primjene zajedničke valute i za 1,5 posto na razini Unije.

Veći obujam proizvodnje bilježio je i sektor kapitalnih dobara, za 1,1 posto u eurozoni i za 1,7 posto u Uniji, nakon prosinačkog skoka za gotovo šest posto na oba područja.

Oštar pad u Luksemburgu

Najsnažnije je na godišnjoj razini u siječnju pala industrijska proizvodnja u Luksemburgu, za gotovo 15 posto.

Dvoznamenkasti pad zabilježila je još samo Irska, od 13,1 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja pala za 0,8 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj. U prosincu je pak na godišnjoj razini poskočila za 4,5 posto.

Najbliža Hrvatskoj bila je u siječnju Poljska s padom proizvodnje za 0,9 posto.

Najsnažnije je pak u siječnju na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Latviji, za 13,3 posto. Slijedi Danska gdje je poskočila za 11,5 posto.