KORONAVIRUS

Pandemija nije opomena prirode, ali bilo bi dobro da je tako shvatimo

Foto: EPA

"NA KRAJU dana, sa svim ovim događajima, priroda nam šalje poruku", upozorila je u srijedu Inger Andersen, izvršna direktorica programa za okoliš Ujedinjenih naroda. 

Priroda ne upozorava doslovno, ali...

Varijaciju ovog zaključka mogli smo i sami čuti ili pročitati na društvenim mrežama u jeku pandemije koronavirusa. Priroda se osvećuje, brani od ljudskih nasrtaja ili, u blažoj verziji, šalje nam upozorenje kroz ovu pandemiju. Neka iduća može biti još gora ako se ne opametimo i ne naučimo živjeti u skladu s prirodom, kažu takve interpretacije.

Naravno, priroda nije svjesni entitet i ne može doslovno slati upozorenja, braniti se ili osvećivati čovječanstvu. Ipak, Andersenin zaključak nije neutemeljen, kako se po gore navedenoj rečenici možda čini.

"Nikad nije postojalo toliko prilika za patogene da prijeđu s divljih i domaćih životinja na ljude. Naša kontinuirana erozija divljine dovela nas je neugodno blizu životinjama i biljkama koje donose zarazu koja može skočiti na ljude", objasnila je UN-ova dužnosnica.

"Previše je pritisaka u isto vrijeme na prirodne sustave i nešto mora popustiti. Mi smo intimno povezani s prirodom, sviđalo nam se to ili ne. Ako se ne brinemo za prirodu, ne možemo se brinuti ni za sebe. A dok idemo prema populaciji od 10 milijardi ljudi na ovom planetu, moramo ići prema budućnosti s prirodom kao našim najsnažnijim saveznikom", ustvrdila je Anderson.

Epidemije koje smo imali prije Covida-19 trebale su biti upozorenje, a ne razlog za opuštenost

Osim Andersen, i vodeći znanstvenici upozoravaju da je pandemija Covid-19 "jasan hitac upozorenja" s obzirom na to da mnogo smrtonosniji virusi, bakterije i drugi mikroorganizmi postoje među divljim životinjama i mogu prije ili kasnije prijeći na ljude, baš kao što se dogodilo s koronavirusima SARS-CoV, koji je uzrokovao epidemiju 2002., i SARS-Cov2, koji se sada raširio diljem svijeta. 

"Pojava i širenje COVID-19 nije samo bila predvidljiva, predvidjelo ju se, (u smislu) da će doći do još jedne pojave virusa iz divljih životinja koja će biti javnozdravstvena prijetnja", ocijenio je profesor Andrew Cunningham: "Gotovo uvijek je ljudsko ponašanje uzrok i bit će toga još u budućnosti ako se ne promijenimo." A istočnoazijske "mokre tržnice" na kojima se kolju divlje životinje i prodaje njihovo meso najočitiji su primjer te opasnosti, dodao je. 

Pritom se referirao na znanstvenu studiju iz 2007. u kojoj je iznesen sljedeći zaključak: "Prisutnost velikog rezervoara virusa tipa SARS-CoV u šišmišima potkovnjacima, zajedno s kulturom jedenja egzotičnih sisavaca u južnoj Kini, bila je bomba koja otkucava." 

Istraživanje objavljeno u vodećem medicinskom časopisu Lancet zaključilo je da je zaraza "vjerojatno počela zoonotičkom transmisijom povezanom" s tržnicom u Wuhanu. Kina je prošlog mjeseca konačno zabranila rad tzv. mokrih tržnica, no prekasno za zaustavljanje ove pandemije. A pitanje je i koliko će ta zabrana funkcionirati u praksi. 

>>Treba li Kina odgovarati zbog pandemije koronavirusa?

U međuvremenu smo imali i pandemiju svinjske gripe 2009., za koju se procjenjuje da je zarazila između 700 milijuna i 1,4 milijarde ljudi diljem svijeta, a ubila između 150 i 575 tisuća ljudi. Od ptičje gripe je također umrlo nekoliko stotina ljudi između 2003. i 2013.  Dvjestotinjak ljudi umrlo je i od tzv. kravljeg ludila, smrtonosne bolesti koja se prenosi konzumacijom zaražene govedine, do 2012.

Argument da je Covid-19 nešto kao gripa se čuje sve rjeđe

Između 2013. i 2016. imali smo i epidemiju ebole u zapadnoj Africi u kojoj je zabilježeno više od 28 tisuća slučajeva i više od 11 tisuća smrti. Iako je dosegla i nekoliko zemalja izvan afričkog kontinenta, ova izuzetno smrtonosna zaraza (stopa smrtnosti je oko 50%, dok se kod koronavirusa po svemu sudeći kreće između 0.5% i 2%) ipak se nije raširila u njima. 

To što nijedna od ovih bolesti, unatoč panici koju su izazvale, nije dovela do globalne katastrofe, neki koriste kao argument da je i zabrinutost oko novog koronavirusa pretjerana i da opasnost nije mnogo veća od sezonske gripe. Taj se argument ipak mnogo rjeđe čuje otkad je Covid-19 eksplodirao u Italiji, Španjolskoj, SAD-u, Iranu i drugim zemljama, sa stotinama, a sada i tisućama mrtvih dnevno. Od SARS-CoV-2 virusa već je umrlo 34 puta više ljudi diljem svijeta nego od virusa SARS-CoV-1.

Ne samo da činjenica da smo u posljednja 2-3 desetljeća imali niz epidemija nije argument da se ne trebamo brinuti oko ove već je to, naprotiv, trebao biti razlog da se pripremimo za iduću, onu koja bi zaista mogla baciti svijet na koljena. I onda je jedna takva 2020. konačno došla, a svijet se pokazao potpuno, tragično nespremnim. 

Bill Gates, 2014: Iduća epidemija? Nismo spremni

A ne možemo reći da nas se nije upozoravalo. Suosnivač Microsofta, humanitarac i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Bill Gates još je 2014. na konferenciji TED Talks održao predavanje čiji naslov sada zvuči proročanski: Iduća epidemija? Nismo spremni.

U tom je predavanju opisao potencijalnu pandemiju kao još veću opasnost od globalne katastrofe od nuklearnog rata, barem u današnje doba. "Ako postoji išta što će ubiti 10 milijuna ljudi u sljedećih nekoliko desetljeća, najvjerojatnije je da će to biti vrlo zarazni virus, a ne rat. Ne rakete, nego mikrobi", rekao je tada. 

"Pogledajte slučaj s ebolom, ja sam ga detaljno proučavao. Nije bio problem u tome što sustav nije dobro funkcionirao. Problem je bio što sustava uopće nije bilo. Katastrofalna reakcija na epidemiju ebole ukazuje na to da bismo na neku buduću epidemiju bili još manje spremni. S ebolom smo imali sreću u nesreći što se nije proširila na urbana područja. Sa sljedećim virusom možda nećemo imati toliko sreće. Moguće je da će se pojaviti virus koji prenositelji praktički neće ni osjetiti, a ići će u trgovine, u zrakoplove ili u grad. Ako ima neka pozitivna stvar u slučaju ebole, to je da je možemo shvatiti kao upozorenje. Poziv na buđenje, na pripremu. Počnemo li sad, bit ćemo spremni za sljedeću epidemiju", objasnio je Gates.

Foreign Policy, 2019: Svijet zna da apokaliptična pandemija dolazi

Nažalost, nismo se počeli pripremati tada. Jednako proročanski danas izgleda članak koji je objavljen u američkom časopisu Foreign Policy prije samo nekoliko mjeseci: "Svijet zna da apokaliptična pandemija dolazi." Još bolnije danas zvuči podnaslov tog članka: "Ali nitko nije zainteresiran da napravi išta u vezi toga."

>>Stručnjaci su još lani upozorili: Pandemija bi mogla ubiti 80 milijuna ljudi

Autorica tog članka Laurie Garrett, dobitnica Pulitzerove nagrade za znanstveno novinarstvo, referirala se na izvješće koje je naručio glavni tajnik UN-a, a sastavio neovisni panel Global Preparedness Monitoring Board (GPMB). Prema tom izvještaju, smrtonosni patogen koji se širi zrakom po svijetu mogao bi izbrisati gotovo pet posto globalnog BDP-a, odnosno oko 3 bilijuna dolara. 

"Pripremljenost sputava manjak kontinuirane političke volje na svim razinama. Iako međunarodni lideri reagiraju na zdravstvene krize kad su strah i panika dovoljno jaki, većina zemalja ne posvećuje dosljednu energiju i resurse potrebne kako bi se spriječilo da epidemije ne prerastu u katastrofu", stoji u ovom izvješću.

Garrett je, nažalost s pravom, bila pesimistična oko njihovog upozorenja: "Teško je znati što bi, osim zaista razorne pandemije ubojite gripe ili nekog trenutačno nepoznatog mikroba, moglo motivirati globalne vođe da mikroskopsku prijetnju shvate ozbiljno."

Sama Garrett je 1994. objavila knjigu Nadolazeća kuga: Novonastale bolesti u neuravnoteženom svijetu, u kojoj tvrdi da ljudsko remećenje okoliša, praćeno ponašanjem koje potiče širenje mikroba između ljudi i sa životinja na ljude, jamči globalnu pojavu epidemija, pa čak i enormne pandemije. 

Epidemije koje smo nabrojali ustvari su samo maleni dio: kako Garrett piše u ovom članku, WHO se samo od 2011. do 2018. borio s čak 1483 epidemije. Osim toga, napominje Garrett, klimatske promjene pogoduju izbijanju novih epidemija.

>>Američki epidemiolog: Ljudi nisu svjesni da je ovo tek početak

Michael Osterholm u knjizi 2017. opisao pandemiju koja bi potekla iz Kine

Slično upozorenje uputio je i američki ekspert za epidemiologiju i javno zdravstvo Michael Osterholm u svojoj knjizi iz 2017. Najsmrtonosniji neprijatelj: Naš rat protiv ubojitih mikroorganizama. On je početkom ovog mjeseca gostovao kod popularnog američkog komičara i voditelja podcasta Joea Rogana, gdje je detaljno izložio apsurd situacije u kojoj se najveće svjetske sile konstantno pripremaju za novi svjetski rat, dok su za pandemiju potpuno nespremne. 

Osterholm u svojoj knjizi ima poglavlje Predznak stvari koje dolaze. U njemu je opisao kako bi izgledala pandemija koja bi potekla iz Kine - baš poput one koja je, tri godine od objave knjige, zaista izbila u kineskom gradu Wuhanu. Jedna od posljedica pandemije koju je predvidio je blokada globalnog lanca opskrbe vitalnim lijekovima i medicinskom opremom poput zaštitnih maski, rukavica, odijela i respiratora jer je njihova proizvodnja koncentrirana u Kini, a Kina je prekinula izvoz zbog pandemije. 

"Vojska ne gradi nosač aviona kad ide u borbu, nego puno ranije. Zašto to ne radimo u zdravstvu?"

"Samo razmisli o ovome. Da dođem tebi i kažem da će (američko) ministarstvo obrane izvesti svu proizvodnju streljiva u Kinu, pogledao bi me i rekao: 'Ma daj.' Znaš što? Američko ministarstvo obrane nema više pristupa ovim lijekovima od ikoga drugoga. Oni ovise o Kini po pitanju ovih lijekova", objasnio je Osterholm Roganu.

"Trenutno svi proizvođači maski rade 110% vremena, ali ako žele ispuniti sve narudžbe koje su dobili posljednjih nekoliko tjedana, trebalo bi im nekoliko godina s kapacitetom koji imaju. Ne možete napraviti strojeve koji proizvode ove maske preko noći", objasnio je Osterholm Roganu.

"Razmislite o pitanju obrane. Svo se vrijeme pripremamo unaprijed (za obranu). Ne gradimo nosač aviona u trenutku kad mislimo da idemo u borbu. Pogledamo što nam treba. A to ne radimo s javnim zdravstvom. Pokušali smo i znate što? Skladištenje 500 milijuna maski N95 napravilo bi ogromnu razliku. A kad pogledate njihovu cijenu u usporedbi s cijenom jednog (vojnog) aviona, nije ni blizu", dodao je Osterholm. 

Sva ova upozorenja, nažalost, nisu pomogla. Najbogatije zemlje svijeta i dalje su ulagale neusporedivo više u vojni arsenal nego u arsenal za borbu protiv pandemije. Stoga, kada već nismo ozbiljno shvatili upozorenja znanstvenika, ostaje nam da barem shvatimo pandemiju koronavirusa kao finalnu opomenu - i da učinimo sve što je u našoj moći da nas iduća, još smrtonosnija, pandemija ne uhvati jednako nespremne.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Pročitajte više