Foto: FaH/Index
Paradoks je, smatra Panenić, da dobavljače zastupaju oni koji su i svojim djelovanjem sudjelovali u stvaranju financijskog balona koji je sada puknuo. I ne samo to, nego su zapravo izlazili Todorićevom koncernu u susret jer su ga kreditirali, s obzirom na to da on sam to nije mogao.
Agrokor je tražio od dobavljača da se zadužuju jer nije sam mogao
"Agrokor se nije mogao sam više zaduživati, pa je tražio od dobavljača da se oni zadužuju. Izdavali su mjenice koje posljedično nose rizik regresnog zaduženja, što znači da ako Agrokor nije solventan, obaveze prelaze na njih. I sad dižu galamu, a svoja su potraživanja prodavali faktoring kućama", kazao je Panenić upozoravajući na to da su veliki dobavljači trošak tih akcija prenosili na svoje, manje dobavljače koji su zbog toga bili na gubitku.
"Sada se predstavljaju kao najugroženija skupina dobavljača, ali uz nepobitnu krivnju Agrokora i oni snose dio krivice. Naravno, Agrokor je iskoristio svoj položaj na tržištu, ali i dobavljači su sudjelovali u tome kako bi osigurali mjesto na policama Konzuma", pojašnjava Panenić.
Kao najugroženiju skupinu dobavljača, Panenić ističe one najmanje koji opskrbljuje velike dobavljače, odnosno male poljoprivredne proizvođače. Smatra da će svako restrukturiranje Agrokora, bez obzira na to tko će ga provesti, uzrokovati prodaju non-core dijela koncerna, a praksa u svijetu pokazuje da restrukturiranje prate otpisi potraživanja i otpuštanja radne snage. "Krenu li otpisi potraživanja, mogli bi ići i do 50 posto, a onda će opet dobavljači koji najviše kukaju bez grižnje savjesti svoju obvezu prenijeti na svoje male dobavljače", procjenjuje Panenić.
Ne vjeruje da će Lex Todorić biti aktiviran jer ne odgovara bankama ni dobavljačima
Iako ne vjeruje da će Lex Todorić biti primijenjen, saborski zastupnik Mosta će ga podržati. "Nemojmo praviti dramu oko zakona za koji po zadnjim dogovorima vidimo da se gotovo sigurno neće primijeniti jer ne odgovara ni kreditorima niti dobavljačima, pa će oni postići dogovor. Kreditori žele osigurati svoje kreditne plasmane prema Agrokoru, ali im je jasno da moraju ubrizgati dodatna sredstva te žele kontrolirati stanje.
S druge strane, dobavljači žele aktivno sudjelovati u restrukturiranju jer im prodaja putem sustava Agrokora čini veliki dio njihovih prihoda. Osim rješavanja problema regresnog plaćanja po izdanim mjenicama koji ovaj zakon ne nudi, oni su zainteresirani za to da jedan dio svojih potraživanja pretvore u vlasničke udjele kako bi u budućnosti imali stabilnu prodaju", rekao je taj mostovac.
Dobavljači će morati pristati na standstill
Na pitanje kako je moguć standstill dogovor bez dobavljača, Panenić smatra da oni nemaju izbora te da će se na kraju dogovoriti s bankama. "Što je radio Agrokor? Ako im je neki dobavljač radio probleme, maknuli bi ga s polica. I sada bi se to isto moglo dogoditi jer oni koji ne žele nastaviti, mogli bi biti isključeni. Kome će tvrtka, primjerice Badel koji ima 60-ak posto isporuke prema Todoriću, prodavati svoje proizvode ako ne Konzumu? Koji kanal prodaje imaju Franck ili Vindija da im nadomjesti gubitak? Rade dramu, a u stvarnosti snose dio odgovornosti i nemaju drugu opciju."
Zamolili smo ga da nam prokomentira scenarij po kojem je teoretski moguće da aktivaciju vladina zakona zatraže dvojica članova uprave Agrokora. Kazao nam je da je to u praksi nemoguće.
"Postojeća uprava Agrokora više ne donosi bitne odluke, a tvrtke koje su u koncernu nemaju više stvarnu komunikaciju s upravom. Riznica ne funkcionira, nema nikakvih transfera novca i sada se čeka konačno rješenje. Nijedan menadžer ne bi donio odluku o aktiviranju zakona jer ako menadžer radi protiv volje vlasnika, nitko ga više neće nigdje postaviti. Menadžeri pristaju na lojalnost vlasniku i u dobru i u zlu", rekao je on.
Strane tvrtke ne bi priznale aranžmane u kojima bi država nacionalizirala koncern
Božo Petrov jasno je kazao da država razmišlja o tome da preuzme upravljanje Agrokorom, pa smo pitali Panenića spremaju li neki amandman, s obzirom na to da prema sadašnjem stanju država to ne može napraviti.
"Zakon kakav je sada ide u raspravu, pitanje je hoće li iskrsnuti neko rješenje u konstruktivnoj raspravi. Ako ima prostora u Ustavu, onda se to eventualno može primijeniti. Ali pitanje je i kakva bi bila vrijednost prema tvrtkama izvan Hrvatske koji imaju potraživanja prema Agrokoru te hoće li oni priznati takve aranžmane ako bi država praktički nacionalizirala koncern", zaključio je saborski zastupnik Mosta.