MINISTRI vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su u Bruxellesu o akcijskom planu za borbu protiv dezinformiranja, što s obzirom na predstojeće europske izbore predstavlja jedan od većih izazova, a hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je da se i u Hrvatskoj putem lažnih vijesti neki pokušavaju domoći mjesta u Europskom parlamentu.
"U kontekstu ovih priprema za borbu protiv dezinformiranja, a vezano za skore europske izbore, očigledno je da je kod nas ta kampanja krenula i to upravo od onih koji se tim sredstvima misle boriti i doći do mjesta u Europskom parlamentu. Jasno je da su na tom tragu i ove scene koje smo prošli tjedan vidjeli u saboru", rekla je ministrica Pejčinović.
Utjecaj trećih zemalja
Ministrica je rekla da se sastanku Vijeća za vanjske poslove u pogledu borbe protiv dezinformacija prvenstveno govorilo o utjecaju trećih zemalja na zemlje istočne i jugoistočne Europe te na južne susjede EU-a, ali te treće zemlje imaju utjecaja i na članice EU-a.
Ministri su razgovarali o akcijskom planu koji je 5. prosinca predstavila Europska komisija, a koji, između ostaloga, uključuje uspostavu "sustava za rano uzbunjivanje" i nacionalnih kontaktnih točaka za razmjenu informacija u realnom vremenu.
"Do ožujka će se uspostaviti nacionalne kontaktne točke kroz koje će se razmjenjivati bitne informacije te sustav za rano uzbunjivanje kada je lažnim informacijama zahvaćeno više zemalja", rekla je ministrica Pejčinović Burić, dodajući da tek treba dogovoriti kako će to izgledati u praksi.
Ministrica kaže da je važno podizati svijest da dezinformiranje postoji
"Srednjoročno i dugoročno vrlo je važno podizati svijest da postoji dezinformiranje, podizati medijsku kulturu, način čitanja i provjeravanja vijesti", rekla je ministrica. Istaknula je da se u borbu protiv lažnih vijesti treba uključiti što širi krug.
"Samo svi zajedno možemo se suprotstaviti nečemu što je uzelo puno maha i ima potencijala izravno djelovati i urušiti demokraciju, ljudska prava, vladavinu prava i same temelje na kojima počivaju suvremena zapadna društva... Najvažnije je osvijestiti da problem postoji, da se informacije ne uzimaju zdravo za gotovo, a to se posebno odnosi na online komunikaciju jer tradicionalni mediji nisu toliko podložni lažnim vijestima koliko je to izraženo na društvenim mrežama i internetskim platformama", rekla je ministrica.