Peking i Moskva, najzapaženiji izostanak s pokopa Ivana Pavla II.

Većina svjetskih čelnika doputovala je u petak u Vatikan kako bi nazočili pogrebu Ivana Pavla II., osim dviju zapaženih iznimaka, dužnosnika iz Pekinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, zemalja koje Papi nije bilo moguće posjetiti.

Opća počast prema Papi uspjela je na nekoliko sati izbrisati razlike, pa je tako američki predsjednik George W. Bush sjedio samo nekoliko metara od iranskog predsjednika Mohammada Hatamija, s kojim se u svemu razilazi.

Ivan Pavao II. do kraja života nadao se da će posjetiti Kinu, najmnogoljudniju zemlju u svijetu (1,3 milijarde stanovnika), u kojoj ima oko 15 milijuna katolika.

Pokušaj približavanja i slanja izaslanika, poput francuskog kardinala Rogera Etchegerayja (1999.) i belgijskog Gotfrieda Danneelsa (još prošlog tjedna), nije doveo do ukidanja ograničenja koje su kineske vlasti nametnule tajnoj "Crkvi šutnje".

Usporedo s tom tajnom Crkvom, djeluje i službena Katolička crkva koju priznaju kineske vlasti.

Dok su se kineski vjernici u petak molili, kako u tajnim, tako i u službenim crkvama, glasila komunističkog režima prešućivala su pogreb u Vatikanu.

Uz Kinu, Rusija i Mongolija su velike zemlje koje je blagopokojni Papa htio posjetiti. Tomu se uvijek protivio moskovski patrijarh Aleksej II. koji Katoličkoj crkvi zamjera "prozelitizam" na ruskom pravoslavnom području.

Premda službeno nije vidio zapreke za dolazak Karola Wojtyle, ni ruski predsjednik Vladimir Putin nije htio naljutiti rusku crkvenu hijerarhiju s kojom je učvrstio veze zadnjih godina.

Nakon Papine smrti Patrijarh cijele Rusije izrazio je nadu da će "novo razdoblje koje počinje u povijesti Rimokatoličke crkve pomoći da se među našim crkvama obnovi međusobno poštovanje".

Ruske je pravoslavce u petak u Vatikanu ipak zastupao metorpolit Kiril.

(Hina) xvrad ydgk