PERU je jedna od prvih nacija u obje Amerike koja je poduzela striktne preventivne mjere protiv koronavirusa, poput karantene, policijskog sata i zatvaranja granica. Kako se onda dogodilo da bude najteže pogođen? U ponedjeljak je u Peruu bilo više od 123.900 potvrđenih slučajeva koronavirusa i 3600 smrtnih slučajeva, što ovu zemlju prema broju zaraženih i smrtnosti u Latinskoj Americi smješta odmah iza Brazila, piše CNN.
Ove dvije zemlje prišle su epidemiji potpuno različito. Dok brazilski predsjednik Jair Bolsonaro umanjuje opasnost od koronavirusa, peruanski predsjednik Martin Vizcarra proglasio je 15. ožujka izvanredno stanje u zemlji, što uključuje obaveznu samoizolaciju i zatvaranje granica. Virus se svejedno proširio. Prema vladinim podacima, oko 85 posto kreveta na jedinicama intenzivnog liječenja s respiratorima trenutačno je zauzeto i strahuje se od preopterećenja bolnica.
"Ovo nije hitna zdravstvena situacija, nego zdravstvena katastrofa, koja se može definirati kao situacija u kojoj je pandemija preuzela sve kapacitete zdravstvenog sektora", rekao je za CNN dr. Alfredo Celis iz Medical Collegea u Peruu.
Kako je zemlja koja je na pandemiju odgovorila tako odlučno i ozbiljno završila u takvoj situaciji?
Potrebe i karantenske mjere
Jedan od razloga je nejednakosti u Peruu, smatra dr. Elmer Huerta, peruanski liječnik i suradnik CNN-a: "Naučio sam da ovaj virus otkriva društveno-ekonomske odnose." Mnogo siromašnih stanovnika Perua nema izbora, nego kretati se izvan domova zbog posla, hrane, pa čak i bankovnih transakcija.
Na primjer, samo 49 posto peruanskih domaćinstava posjeduje hladnjak ili zamrzivač (u urbanim područjima oko 61 posto), prema popisu stanovnika iz 2017. godine. To znači da mnogi moraju svakodnevno odlaziti na tržnice zbog hrane, smatra Huerta.
"U društvu u kojem čovjek ne može ostati kod kuće, trebali bismo izbjegavati ljudski kontakt", objasnio je Huerta.
Mjesec dana nakon što je Peru uveo obavezu ostanka kod kuće i policijski sat, 14. travnja, TV Peru pokazao je snimke tržnice na periferiji Lime. Kupci su satima čekali u redu, a uokolo je hodala gomila ljudi. Mnogi su nosili maske, ali socijalno distanciranje bilo je nemoguće.
"Moramo izdržati ovu gužvu jer ne postoji drugi način. Ako to ne učinimo, nećemo imati hrane. Nemamo što jesti, zato smo došli ovdje", rekla je za TV Peru jedna žena koja je stajala u redu.
Tog dana, ukupan broj potvrđenih slučajeva koronavirusa u zemlji bio je 10.303. Danas je 10 puta veći.
Neželjene posljedice
Ljudi su također nahrupili u banke kako bi podignuli novac iz fondova za pomoć u vrijeme koronavirusa. Vladin paket pomoći milijunima najugroženijih obitelji u Peruu bio je dobra ideja, ali njegova je provedba loše zamišljena, smatra Kristian Lopez Vargas, peruanski ekonomist i docent na Kalifornijskom sveučilištu u američkom gradu Santa Cruzu.
U prošlogodišnjem je izvještaju agencija koja regulira rad peruanskih banaka objavila da samo 38 posto odraslih ima bankovni račun. Manjak pristupa financijskom sustavu znači da većina primatelja pomoći mora osobno doći u banku kako bi dobila novac.
"Nije bilo teško pretpostaviti ponašanje ljudi u pokušaju da dođu do pomoći. Umjesto toga, takva politika nanijela je nepotrebnu štetu i nagnala ljude da se okupljaju u bankama", rekao je Lopez Vargas za CNN.
Mnogi Peruanci također žive i rade na načine koji se jednostavno ne mogu pomiriti sa socijalnom distancom, ukazao je Lopez Vargas, dodajući da više od 30 posto domaćinstava u zemlji živi u prenapučenim uvjetima, s četiri ili više osoba koje spavaju u istoj prostoriji.
Više od 72 posto stanovnika radi u neformalnoj ekonomiji, pokazuju podaci peruanskog Nacionalnog instituta za statistiku i informacije. Za osobe koje svakodnevno žive u neformalnom sektoru, zarada često ovisi o boravku izvan kuće i odmaku od samoizolacije.
"U kombinaciji s potrebama milijuna ljudi za hranom i drugim proizvodima s prenapučenih tržnica, to je eksplozivna mješavina", objasnio je Lopez Vargas.
Što sada?
U petak je predsjednik Vizcarra produžio izvanredno stanje do 30. lipnja, zadržavši obavezne samoizolacijske mjere i policijski sat širom zemlje. Bio je to peti put da se izvanredne mjere produžuju, ali ovaj put je nekim poduzećima dopušteno ponovno otvaranje. Među njima su razni saloni, dostava hrane i stomatolozi.
Čini se da su i Peruovi prioriteti u provođenju zdravstvenih smjernica evoluirali otkako je prvi put proglašeno izvanredno stanje, piše CNN. Početkom travnja, Vizcarra je izvijestio kako je tijekom prvog tjedna obaveznog ostanka u kući oko 3000 ljudi pritvoreno zbog nepoštivanja mjera. U ponedjeljak je predsjednik najavio da će prioritet biti provođenje zdravstvenih protokola na tržnicama u zemlji. Jedna lekcija naučena iz pandemije je da ljudi moraju promijeniti određena društvena ponašanja koja su nanijela veliku štetu, smatra predsjednik.
"Ovakvo ponašanje je individualističko i sebično. Ignoriranje onoga što se događa oko nas i upravo onoga što nas je dovelo u ovu situaciju. I to ne samo Peru, nego cijeli svijet", rekao je Vizcarra.
No liječnik Huerta i ekonomist Lopez Vargas oprezno upozoravaju da ne treba previše optuživati ljude. Problemi koji su na vidjelo izašli tijekom pandemije nisu novi.
"Iako se to nekima čini kao misterija, zapravo nije", zaključio je Lopez Vargas.