Ustavni sud danas će donijeti odluku o sudjelovanju na izborima predsjednika Zorana Milanovića. Ustavni su se suci sastali u 11 sati, a nakon sastanka će objaviti svoju odluku.
Danas je Index pisao o načinu na koji su ustavni suci izabrani u aktualni saziv, pa je tako šest sudaca pri izboru imalo podršku HDZ-a, među kojima i predsjednik suda Miroslav Šeparović. Šest je sudaca bilo prijedlog SDP-a, a jedan HNS-a.
Zoran Milanović žestoko je ovih dana napao trenutni sastav suda, nazvavši ih bandom, nasilnicima i pijancima. Predsjednika suda Šeparovića nazvao je kumom "pijanog Šeksa". No, treba spomenuti kako je Milanović 2016. kao predsjednik SDP-a predložio četiri ustavna suca, Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leku, Andreja Abramovića i Lovorku Kušan.
Milanović je napadao Ustavni sud i da djeluje po nalogu Andreja Plenkovića, no u toj ocjeni nije usamljen. Ustavni sud često je trpio kritike zbog odluka koje su nedvojbeno išle na ruku HDZ-u, poput one o mjerama za vrijeme korone te nedavnih odluka o neradnoj nedjelji i izbornim jedinicama.
Ustavni sud broji 13 članova pa je logično zapitati se tko su konačno ljudi koji odlučuju o toliko važnim pitanjima.
Predsjednik suda dugogodišnji HDZ-ov kadar, kumski vezan uz Šeksa i Bačića
Predsjednik suda Miroslav Šeparović dugogodišnji je HDZ-ov kadar, kumski povezan uz sivu eminenciju HDZ-a Vladimira Šeksa te trenutnog HDZ-ovog ministra graditeljstva Branka Bačića.
U Ministarstvu pravosuđa radio je od 1989., prvo kao upravni savjetnik u Upravi za imovinskopravne poslove. Šeparović je od 1995. do 1998. bio ministar pravosuđa, a od 1998. do 1999. je bio šef Hrvatske izvještajne službe (HIS), ogranka hrvatskih tajnih službi tog vremena.
Za Šeparovića se veže i afera o navodnom plagiranju doktorata, a nakon što je godinama bio odvjetnik, 2009. je postao sudac Ustavnog suda. 2016. godine je naslijedio Jasnu Omejec na mjestu predsjednika suda, a iduće mu je godine produžen mandat.
Arlović godinama vjeran član SDP-a, 2017. ga za suca predložio HDZ
Mato Arlović je za suca Ustavnog suda izabran 2009. godine, a od 1990. do 2008. na svim je izborima biran u Hrvatski sabor kao zastupnik SDP-a. Ipak, posljednjih je godina "prirastao" HDZ-u, koji ga je i predložio 2017. u svojoj kvoti, zajedno sa Šeparovićem.
Uz članstva u odborima, bio je predsjednik odbora za upravu i pravosuđe, odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku, odbora za pomorstvo i veze i odbora za ustav, poslovnik i politički sustav.
U saboru je sudjelovao u donošenju ustava i njegovih izmjena i dopuna, kao i u procesu donošenja ustavnih zakona.
Arlović je objavio i kontroverznu knjigu "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine", čiji je cilj, prema njegovim riječima, da "obrani istinu da Hrvatska nije dijelila BiH".
HDZ-ov sudac koji se lažno predstavljao
Najkontroverzniji među njima je vjerojatno Davorin Mlakar, godinama član HDZ-a te bivši ministar uprave.
Mlakar je bio upetljan u skandale oko propasti austrijske Hypo banke te je kao svjedok bio spominjan u jednoj od optužnica protiv austrijskih bankara.
Otkriveno je i da se Mlakar u Austriji u jednom trenutku lažno predstavljao kao Gordan Dolović, no to na kraju nije bila prepreka za njegov izbor u Ustavni sud 2016. godine na prijedlog tada vladajuće koalicije HDZ-a i Mosta.
Mlakar je zapamćen i po fotografiji snimljenoj tijekom kampanje 2011. godine, na kojoj kleči pred tadašnjom premijerkom i predsjednicom HDZ-a Jadrankom Kosor i ljubi joj ruku.
SDP-ovi Ingrid Antičević Marinović i Josip Leko
Ingrid Antičević Marinović članica je SDP-a od 1990. godine, a u razdoblju od 2001. do 2003. bila je ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.
No, najviše je zapamćena po svojem neslavnom izgovoru engleskog jezika i rečenici "pipl mast trast as" koju je izrekla u Europskom parlamentu.
Iako je bila dugogodišnja članica SDP-a, zasad se svojim glasanjem u Ustavnom sudu nije previše protivila odlukama koje su išle na ruku HDZ-u te je najčešće bila dio većine koja je donosila odluke, bez previše izdvojenih mišljenja.
SDP je predložio Antičević Marinović za sutkinju 2016. zajedno s Josipom Lekom, još jednim SDP-ovcem čije je ponašanje kao suca Ustavnog suda gotovo istovjetno onom Antičević Marinović.
Leko je godinama visokopozicionirani SDP-ovac, šef Glavnog odbora stranke, a od 2012. do 2015. je bio predsjednik Hrvatskog sabora za vrijeme SDP-ove vladajuće većine.
Troje sudaca protiv većine
Suci Andrej Abramović, Goran Selanec i Lovorka Kušen često se percipiraju kao svojevrsna "oporba" u trenutačnom sastavu Ustavnog suda jer svojim glasanjem kontriraju relativno stabilnoj većini ostalih sudaca pri donošenju odluka.
Svojim su se izdvojenim mišljenjima nerijetko protivili odlukama ostalih ustavnih sudaca, pa tako i na primjeru donošenja korona-mjera te nedavnih odluka oko neradne nedjelje.
Goran Selanec doktorirao je pravo na sveučilištu u Michiganu u SAD-u, a radio je i kao zamjenik i savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a za suca Ustavnog suda izabran je 2017. na prijedlog SDP-a i tadašnjeg predsjednika stranke Davora Bernardića.
Andrej Abramović je bio sudac i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu. Bio je član Radne skupine Ministarstva pravosuđa za praćenje i primjenu Zakona o upravnim sporovima.
Sutkinja Lovorka Kušan se do izbora za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske bavila odvjetničkom praksom, a bavila se posebno strateškim parnicama u području zločina iz mržnje, prava na dom, diskriminacije, prava na obrazovanje i prava osoba s invaliditetom.
Abramović i Kušan izabrani su 2016. na prijedlog SDP-a.
Mandati istječu u lipnju
Sudački mandati 7. lipnja ove godine istječu ustavnim sucima Andreju Abramoviću, Lovorki Kušan, Snježani Bagić, Ingrid Antičević Marinović, Branku Brkiću, Mariju Jelušiću, Josipu Leki, Davorinu Mlakaru, Rajku Mlinariću i Miroslavu Šumanoviću.
U ustavnom sudu, ne izaberu li se novi, 8. lipnja ostala bi samo trojica: predsjednik suda Miroslav Šeparović, Goran Selanec i Mato Arlović, čiji mandati istječu u listopadu 2025. Ustavni sud koji bi ostao na samo troje sudaca ne može obavljati nijednu od svojih funkcija koje mu je Ustav namijenio.
Prema zakonu, predsjednik Ustavnog suda dužan je šest mjeseci prije isteka mandata ustavnog suca o tome obavijestiti predsjednika sabora, koji je zatim dužan tu obavijest proslijediti Odboru za Ustav i poslovnik. Odbor je taj koji u Narodnim novinama objavljuje javni poziv za izbor novih ustavnih sudaca.