Plenković poslao jako opasan zakon na izglasavanje u sabor

Foto: Index/Hina

Konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Kaznenoga zakona, koji je vlada uputila u sabor, kod novog kaznenog djela - neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa.

"Novim kaznenim djelom, neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje", rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu današnje sjednice vlade, "adresiramo problem curenja informacija o nejavnoj fazi kaznenoga postupka, a prijedlog je nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak."

U konačni prijedlog zakona uvrštena je i odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja, ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu.

Plenković uvjerava da zakon nije usmjeren protiv novinara

"Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda te da je ona usmjerena protiv novinarske profesije i protiv prava javnosti da bude informirana. Takve su teze netočne i ne proizlaze iz predložene zakonske norme", poručio je premijer.

Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, što novinari nisu, naglasio je Plenković.

Tko može biti kažnjen?

Počinitelj tog kaznenog djela, naime, prema zakonskim odredbama, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da osobe koje obavljaju novinarski posao ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.

Premijer je rekao i da propisivanjem tog kaznenog djela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući zemlje najrazvijenijih demokracija poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske i Luksemburga "koje kriminaliziraju curenje informacija iz istrage".

"U zemljama koje se temelje na vladavini prava, postupci se ne vode u medijima, već pred za to nadležnim institucijama i to je jamstvo i preduvjet pravičnosti postupka i neovisnosti pravosuđa", naglasio je premijer Plenković.

HND: Zakon opasnih namjera

Podsjetimo, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) je nedavno opet upozorilo na Lex AP, odnosno na opasnosti od izmjena Kaznenog zakona koje je predložila vlada premijera Andreja Plenkovića, poručivši kako će nastaviti ''kampanju protiv tog zakona i tražiti njegovo povlačenje''.

''Nakon dva tjedna od prosvjeda u Zagrebu i Splitu, HND je odlučio nastaviti kampanju protiv 'zakona opasnih namjera', odnosno Lex AP-a koji smatramo napadom na novinarsku profesiju i javni interes i tražimo njegovo povlačenje'', kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare.

Dodao je i kako HND ne pristaje na nikakve izmjene tog zakona ocijenivši ih ''jeftinim političkim varkama'' te je ponovio kako je novinarska strukovna udruga na prosvjedu prije dva tjedna dala svoje zahtjeve od kojih neće odustati.

 

"Plenković je po tko zna koji put iskazao ambiciju da bude glavni urednik svih hrvatskih medija"

Zovko je istaknuo i kako HND osuđuje izjave premijera Plenkovića koji je napao medije koji su objavili poruke između novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i bivše državne tajnice Josipe Rimac (Pleslić).

''Gospodin Plenković je po tko zna koji put iskazao ambiciju da bude glavni urednik svih hrvatskih medija. Nakon svega što je objavljeno, sada je i jasno zašto se Ivan Turudić onako žestoko zalagao još i za prvotnu verziju Lex AP-a", kazao je Zovko.

Što će HND učiniti ako zakon prođe u saboru?

Zapitao se i, "ako već premijer smatra da iz objavljenog nismo ništa relevantno saznali'', zašto su tako ''bijesni'' na objavu tih podataka i ''optužuje medije za korupciju''. 

Kazao je i kako će, ako taj zakon u saboru prođe, HND pokrenuti kampanju i sve novinare pozvati da i dalje objavljuju informacije od javnog interesa.

Dodao je i kako ga užasava činjenica da od vladajućih nisu dobili garancije te da će se novinarima i dalje moći oduzimati laptopi i mobiteli, pretraživati njihov sadržaj te protiv novinara pokretati kazneni postupak.

"Lex AP je pucanj u javni interes"

''HND će iskoristiti sva pravna sredstva, nećemo čekati da se takav postupak okonča pravomoćno, nego ćemo tražiti priliku da se postupak zaustavi na samom početku i preispita takva zakonska odredba pred Sudom EU u Luksemburgu'', kazao je Zovko. 

Ocijenio je i kako je Lex AP pucanj u javni interes' te da će sve one koji će glasati za njega HND smatrati ''odgovornim za državnu agresiju na javni interes i novinarsku profesiju'' zaključivši i da ako žele da '' (novinare) hapse u 2024. - neka izvole pa ćemo vidjeti kako će cijela stvar završiti''.

Novinarka: Evidentno je da vlada ne želi odustati od ovog zakona

Članica HND-a i novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma iznijela je niz konkretnih primjedbi na već izmijenjeni prijedlog Lex AP-a i pitanje odgovornosti novinara i njihovih izvora u otkrivanju informacija iz istrage.

''Evidentno je da vlada ne želi odustati od ovog zakona. Između dva čitanja dosjetili su se dodati još jednu odredbu koja kaže kako neće biti protupravnosti, odnosno kaznenog djela, ukoliko je odavanje informacija iz istraga u javnom interesu. No, to je puštanje magle i apsolutno ništa ne mijenja'', kazala je Toma.

Pročitajte više