DA BI iskoristila novac iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), Hrvatska treba provesti reforme, jer taj novac ne dolazi bez uvjeta i kriterija, rekao je premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio sažetak Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).
NPOO od 2021. do 2026. sadrži prijedloge projekata u šest područja, ukupne vrijednosti 49.08 milijardi kuna. Njegova izrada i dostava Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz Europskog mehanizma za oporavak i otpornost od 2021. do 2023. godine.
>Plenković predstavio Nacionalni plan oporavka, pogledajte cijeli dokument
U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6.3 milijarde eura, uz još 3.6 milijardi eura potencijalnih zajmova.
"To nije helicopter money", rekao je Plenković i dodao da su za njegovo korištenje potrebne reforme, a jedan od preduvjeta je i izrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Uz reforme, uvjeti su i usmjeravanje najmanje 37 posto sredstava na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji te najmanje 20 posto sredstava u digitalnu tranziciju.
Pored toga, treba poštivati i načelo "ne nanosi značajnu štetu" po pitanju klimatskih promjena, sprječavanja i kontrole onečišćenja, biološke raznolikosti i ekosustava, i to za svaku pojedinu reformu i investiciju u planu.
Plenković napominje da je Hrvatska na prvom mjestu u EU po odnosu bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te BDP-a, odnosno iznos tih sredstava čini 12 posto udjela u BDP-u Hrvatske. Prosjek drugih država EU je 3.7 posto.
Ako se gleda iznos bespovratnih sredstava po stanovniku, Hrvatska je pri samom vrhu među državama EU, odnosno druga, iza Grčke, s 1466 eura po stanovniku.
Komponente i podkomponente
Temeljne komponente Plana oporavka i otpornosti su gospodarstvo; javna uprava; pravosuđe i državna imovina; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Osim tih pet područja, tu je i inicijativa "obnova zgrada".
U okviru navedenih komponenti nalaze se ukupno 22 tematske podkomponente, u kojima se pobrojane specifične reforme i investicijske potrebe.
Od 49.1 milijardu kuna vrijednosti projekata predloženih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti na komponentu "gospodarstvo" odnosi se 54 posto tražene alokacije NPOO-a ili 26.2 milijarde kuna. Za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu namijenjeno je 10 posto ili 4.8 milijardi kuna. Za obrazovanje, znanost i istraživanje 15 posto, tj. 7.5 milijardi. Za tržište rada i socijalnu zaštitu četiri posto (2.1 milijarda kuna) te na zdravstvo devet posto, odnosno 2.56 milijardi kuna. Za inicijativu "obnova zgrada" namijenjeno je 12 posto alokacije, odnosno 5.94 milijarde kuna.
Unutar kategorije gospodarstvo, izvijestio je Plenković, planiraju se investicije u energetsku tranziciju za održivo gospodarstvo, unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom te razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma.
Predviđeno je i usmjeravanje sredstava i izravno prema poduzetnicima putem jamstvenih shema, subvencioniranja kamatnih stopa te bespovratnih sredstava.
U javnoj upravi, pravosuđu i državnoj imovini u planu su ulaganja, uz ostalo, u kapacitete za izradu i provedbu javnih politika i projekata, unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave i sl.
Sedam i pol milijardi kuna namijenjenih obrazovanju, znanosti i istraživanju u planu je utrošiti, uz ostalo, u podizanje istraživačkog kapaciteta, a tržište rada i socijalnu zaštitu očekuju, pored ostalog, ulaganja u mirovinski sustav kroz povećanje adekvatnosti mirovina te unaprjeđenje sustava socijalne skrbi.
Ulaganja u zdravstvo obuhvaćaju investicije u jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, a inicijativa obnova zgrada odnosi se na obnovu nakon potresa.
Investicije predložene u planu moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026. godine.
Malo o konkretnim projektima
Novinare su zanimali primjeri konkretnih projekata koji će se financirati iz RRF-a. Jedan od njih je biorafinerijsko postrojenje u Sisku, a tu su i ulaganja u tvrtku Rimac Automobile, izvijestio je ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić.
Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je, uz ostalo, ulaganja u opremu za dijagnostiku i liječenje od raka, uspostavu nacionalne onkološke mreže te sustav za upravljanje ljudskim resursima.
Ministar Ćorić rekao je i da značajan broj projekata u vodno-komunalnom gospodarstvu ima građevinsku dozvolu, a najavio je i horizontalne potpore privatnom gospodarstvu.
Budući da se NPOO-om planira otvaranje sto tisuća radnih mjesta, novinari su pitali i imamo li mi dosta radnika za njihovu popunu, a ministar rada Josip Aladrović odgovorio je da je to dostižno kombinacijom angažmana domaćih i stranih radnika.
Daljnji proces usvajanja
Premijer Plenković najavio je saborsku raspravu o NPOO-u 14. travnja, a do kraja travnja dokument bi trebao biti poslan Europskoj komisiji. Komisija bi ga u roku od dva mjeseca od službenog dostavljanja trebala ocijeniti, a potom bi Vijeće EU trebalo odobriti ocjenu EK u roku od četiri tjedna od usvajanja tog prijedloga na Europskoj komisiji.
Nakon prihvaćanja NPOO-a moguća je uplata avansa u iznosu 13 posto bespovratnih sredstava u drugoj polovici ove godine. Za Hrvatsku je to oko 600 milijuna eura.
Sažetak NPOO-a dostupan je na poveznici https://planoporavka.gov.hr/