DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je procjenu rasta BDP-a Hrvatske u zadnja tri mjeseca 2023. (četvrto tromjesečje), prema kojoj je BDP realno veći za 4.3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. "Realno" znači da je u izračun uzet u obzir rast cijena pa je efekt inflacije na napuhivanje nominalnog BDP-a eliminiran.
Najveći doprinos rastu dali su potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital. Izvoz i uvoz također su imali pozitivan utjecaj, ali ne zbog rasta izvoza, nego zbog toga što je izvoz padao sporije od pada uvoza, što je imalo blagi pozitivan utjecaj na izračun BDP-a (prema rashodovnoj metodi).
Rezultatima se ubrzo nakon objave podataka pohvalio premijer Plenković na presici i preuzeo zasluge za snažan rast BDP-a. Ali to je najobičnija laž jer rast BDP-a ima najmanje veze s njim i njegovom vladom.
>> Plenković se došao hvaliti BDP-om pa rekao da je u tijeku "medijsko-politički udar"
Rasla i bruto dodana vrijednost, najviše u trgovini, građevinarstvu i financijama
Objavljena je i procjena o brutu dodatne vrijednosti (BDV) prema proizvodnoj metodi, koja je rasla za 2.8 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. Najveći utjecaj na rast realne dodane vrijednosti je zabilježen u skupinama trgovina na veliko i malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane, građevinarstvo te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo imali su negativan utjecaj na rast BDV-a, kao i ostale uslužne djelatnosti. Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije nakon tri kvartala oštrog pada u ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti zabilježile su blagi oporavak.
Plenković tvrdi da je rast BDP-a zasluga njega i vlade
Ubrzo nakon objave podataka DZS-a o rastu BDP-a za četvrti kvartal premijer Plenković održao je presicu. Slučajno ili ne, Hrvatska kasni za velikom većinom država EU u objavi podataka o kretanju BDP-a za zadnja tri mjeseca prošle godine.
"Mi smo ostvarili ono što smo i planirali", rekao je Plenković na presici i dodao kako se da zaključiti da su dobro planirali ekonomske politike. Naveo je da rast potvrđuje kako se vada vodila održivim ekonomskim politikama.
Hrvatska zaista ima jednu od najvećih stopa rasta BDP-a
Index je već pisao o tome da Hrvatska ima jednu od najvećih stopa rasta BDP-a u EU zadnjih godina, točnije od zadnja tri mjeseca 2019. do kraja prošle godine. Izračunom smo došli do kumulativnog rasta BDP-a od 14 posto, što je jedan od najboljih rezultata od svih članica EU, manji samo od Irske, Malte i Cipra.
Plenković tvrdi da je to rezultat "dobro planirane ekonomske politike" njegove vlade i dokaz "održivih ekonomskih politika". To je jednostavno laž jer se ništa suštinski u ekonomskim politikama Hrvatske nije promijenilo u odnosu na godine prije 2020., kada Hrvatska nije bila jedna od predvodnica EU po rastu BDP-a.
U četvrtom kvartalu 2019. Hrvatska je imala rast kumulativnog BDP-a od 13.58 posto u odnosu na 2015., što je bilo manje od većine usporedivih zemalja. Bolje rezultate imale su Rumunjska, Poljska, Estonija, Mađarska, Litva, Češka i Bugarska, odnosno sve države usporedive razine razvoja osim Slovačke i Latvije.
Za snažan rast BDP-a najviše su zaslužne globalne promjene nakon pandemije
Hrvatska je imala sreću u nesreći oko nastale svjetske situacije u vrijeme pandemije. Naime, zbog politika lockdowna i ograničenja svjetske trgovine kompanije iz EU i SAD-a shvatile su da su previše ranjive na duge lance opskrbe iz dalekih prekomorskih zemalja, poglavito Kine.
Mnoge kompanije iz razvijenih država Europe i Sjeverne Amerike odlučile su da moraju smanjiti svoju izloženost i ranjivost prema Kini pa su počele vraćati dio proizvodnje iz Kine u države koje su geografski bliže bogatim državama Sjeverne Amerike i Europe.
U tom procesu ne samo da kompanije premještaju vlastitu proizvodnju nego traže i dobavljače u geografski bližim državama, a sve da bi se minimalizirao rizik "pucanja" nabavnih lanaca i zastoja u proizvodnji, koji su obilježili 2020. i 2021.
Hrvatska je u odličnoj geografskoj poziciji da dobro posluži za proces "nearshoringa", a dokaz da se to zaista događa je snažan rast izvoza Hrvatske u 2021., 2022. i 2023. Godine 2019. ukupni izvoz proizvoda iznosio je 15.22 milijarde eura, a prošle godine 22.83 milijarde eura. Dio rasta vrijednosti dogodio se zbog rasta cijena, ali čak i kad se to uzme u obzir, vidljiv je snažan rast u kratkom roku.
Plenković nije provodio nikakve nove "ekonomske politike", samo blago mijenjao postojeće
Koje je to uopće "ekonomske politike" Plenković provodio da bi mogao samouvjereno tvrditi kako je njegova vlada zaslužna za rast BDP-a? Možda bismo iz njegove perspektive mogli tvrditi da su porezne izmjene od prošle godine bile nešto revolucionarno, ali prava ekonomska istina je da se radilo samo o kozmetičkim promjenama koje u kontekstu opće slike ekonomije Hrvatske ne znače puno.
Najveća promjena, ukidanje prireza na snazi je tek od početka ove godine pa nema nikakve veze s rastom BDP-a u zadnja tri mjeseca prošle godine. A i ta promjena je više administrativno-političke naravi nego stvarna reforma.
Pozitivno je što se gradovima i općinama ostavio prostor za definiranje vlastite porezne politike preko dopuštenog raspona za određivanje poreza na dohodak, ali to ne mijenja značajno makroekonomsku sliku države.
Hrvatska raste zbog vanjskih faktora, institucije nisu ništa bolje nego kad nije bilo rasta
Makroekonomsko stanje država određeno je vanjskim i unutarnjim faktorima. Vanjski faktori su Hrvatskoj bili od koristi u smislu da je pandemija bila katalizator nekih globalnih promjena koje su joj koristile. I to je primarni "okidač" za snažan rast BDP-a.
Unutarnji faktori odnose se na institucije, primarno državne. A ne postoji nijedno izvješće svjetskih institucija koje prate takve stvari (MMF, EU, Svjetska banka, Transparency International...) koje tvrdi da su se u Hrvatskoj značajno poboljšale institucije u prošloj godini, 2022., 2021. ili bilo kojoj drugoj.
Prema Indeksu percepcije korupcije, Hrvatska je još uvijek bliže državama Afrike nego EU. Dapače, Bocvana, Ruanda i Mauricijus bolje stoje prema toj mjeri korupcije.
Prema Indeksu vladavine prava, Hrvatska zaostaje za divovima s uređenim pravnim sustavima kao što su Namibija, Barbados i Ruanda. Upravo je u segmentima indeksa koji se odnose na ograničenje izvršne vlasti (vlade), pravosudne kontrole moći izvršne vlasti (vlade), sankcioniranje članova izvršne vlasti (vlade), korištenje pozicija moći u izvršnoj vlasti (vladi) za osobnu korist i utjecaj izvršne vlasti (vlade) na kazneno pravo Hrvatska najgore ocijenjena.
Nikakve reforme ni promjene Plenković nije proveo da bi mogao tvrditi da je zaslužan za rast BDP-a
Doslovno nikakve istinske reforme nisu provedene ni u pravosuđu, ni u zdravstvu, ni u efikasnosti državne birokracije da bi Plenković mogao tvrditi da je rast BDP-a rezultat njegove vlade. Upravo suprotno, ako je vlada imala bilo kakvu ulogu u kretanju BDP-a, onda je to uloga glavnog kočničara rasta BDP-a zbog odbijanja provođenja ključnih reformi.
Plenković je i činjenicu da privatni sektor jako dobro puni državni proračun iskoristio da kupi glasove za izbore u 2024. astronomskim povećanjem plaća u javnom sektoru, i to ne samo onima koji su zaslužili i čiji posao treba biti adekvatno valoriziran (liječnici, policajci, učitelji, medicinske sestre) nego i hordama birokrata, od kojih velik dio čine obični uhljebi na izmišljenim, nepotrebnim i štetnim radnim mjestima.
Rast BDP-a stoga nije nikakva zasluga ni Plenkovića ni vlade, nego prije svega pozitivnih globalnih promjena (pozitivnih po Hrvatsku), ali i snažnog privatnog sektora, koji te prilike zna iskoristiti.