Plenkoviću ne trebaju Sanaderove afere kad ima vlastitu

Foto: FaH

VLADAJUĆA stranka u Hrvatskoj, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), prema odluci Vrhovnog suda pravomoćno je proglašena krivom za izvlačenje državnog novca iz institucija i državnih tvrtki u slučaju Fimi media te zbog toga mora platiti 3.5 milijuna kuna kazne i vratiti više od 14 milijuna kuna. Andrej Plenković, predsjednik stranke osuđene za milijunski lopovluk, rekao je da on kao predsjednik odbija odgovornost za radnje pojedinca koje su se događale između 2004. i 2009. godine.

>> HDZ osuđen za korupciju. Plenković: HDZ poštuje presudu, platit ćemo kaznu

"Ja sam nedavno u Rijeci rekao da neću prihvatiti etiketu Ive Sanadera ili bilo kakve kriminalne organizacije. Više od pola staža sam predsjednik stranke, nemamo nikakvih kredita ili dugova i vodimo transparentu politiku", rekao je Plenković u svojoj izjavi nakon što je objavljena presuda, naglašavajući kako on i njegova stranka nemaju ništa s događajima koji su doveli do osuđujuće presude.

 

No Plenkoviću zapravo, pokraj još uvijek aktualne afere Borg, i ne treba etiketa Ive Sanadera. Ima vlastitu - aferu Borg.

Plenković i Dalić na čelu tajne skupine

Podsjetimo, iz dokumentacije, e-mailova, izjava te članaka koje je objavio Index od svibnja do srpnja 2018. godine jasno proizlazi kako su Andrej Plenković i Martina Dalić ne samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost govoreći neistine o stanju u Agrokoru, nego su i kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna skupina koju su odabrali mogla zaraditi desetke, ako ne i stotine milijuna kuna na poslovima u Agrokoru nakon 10. travnja prošle godine, odnosno nakon stupanja na snagu Lex Agrokora i ulaska posebnog vladinog povjerenika Ante Ramljaka u središte bivše tvrtke Ivice Todorića.

>> OBJAVLJUJEMO MAILOVE MARTINE DALIĆ Ovo je dokaz da je Plenković znao baš sve o Agrokoru

Ramljak je bio član skupine Borg, kako su se sami nazvali, u kojoj su bili vlasnici, predsjednici i djelatnici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda te su tajno radili za vladu na pripremi zakona. Grupa Borg djelovala je neformalno, nisu bili obvezani ugovorom o tajnosti niti su bili ograničeni da te informacije ne koriste za vlastite poslove. Redovito su na sastancima osobno o detaljima informirali premijera Plenkovića, a na kraju su izvukli i osobnu korist s obzirom na to da su na ime savjetničkih usluga iz Agrokora izvukli gotovo pola milijarde kuna.

Grupa Borg radila je daleko od očiju javnosti. Plenković i Dalić su sve do svibnja 2018. godine, odnosno do trenutka kada je Index objavio prvi u nizu članaka o e-mailovima potpredsjednice Dalić, negirali postojanje grupe te su tvrdili da je Dalić osobno pisala zakon. Na kraju se ispostavilo da je zakon pisala skupina ljudi povezanih s Plenkovićem i Dalić, a koja je kasnije na primjeni tog zakona zaradila ogroman novac.

Nisu vodili računa o javnom interesu 

Plenković i Dalić, ne vodeći računa o javnom interesu i transparentnom vođenju procesa sanacije Agrokora, privatnim osobama, koje nisu bile vezane ni za jednu javnu funkciju, odavali su ne samo povjerljive pravne i financijske podatke, nego i sadržaje povjerljivih razgovora članova vlade s investitorima, bankarima i diplomatima iz Rusije te ostale pravne i financijske podatke koji nisu bili poznati javnosti.
 
Uz Dalić glavnu je riječ vodio Plenković, s obzirom na to da su nakon sastanka s njime davane glavne smjernice. E-mailove grupe Borg dobivala je Plenkovićeva savjetnica. Dubravka Vlašić Pleše primila je na svoj službeni vladin e-mail, svega nekoliko sati prije usvajanja Lexa u vladi, nacrt Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno Lex Agrokor. E-mail je poslao Branimir Bricelj iz Altere Corporate Finance koji nije imao nikakve ovlasti u vladi.

Kada smo objavili tu informaciju, koja je jasno detektirala Plenkovića kao šefa skupine Borg, Martina Dalić dala je ostavku na mjesto potpredsjednice.  
Valja naglasiti kako je Plenković, odnosno HDZ, eutanazirao institucije koji su se htjele baviti ovim slučajem. Prije svega Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje o ovom nije moglo ni raspravljati. Naime, Povjerenstvo je nedavno obustavilo postupak protiv Andreja Plenkovića, Martine Dalić, Zdravka Marića i Bože Petrova oko načela djelovanja u slučaju Lex Agrokor.

Eutanazija Povjerenstva koje je otvorilo slučaj Borg

Povjerenstvo je 31. svibnja 2019. trebalo donijeti odluku je li premijer Andrej Plenković bio u sukobu interesa vezano za njegove aktivnosti prilikom izrade Lex Agrokora, ali se to nije dogodilo jer je dan prije sjednice zatražio izuzeće predsjednice povjerenstva Nataše Novaković uz obrazloženje da je ona bila zaposlena u HUP-u koji je povezan s Agrokorom.

>> Danas je postalo jasno: Plenković je šef grupe Borg

Već ranije sudskim odlukama onemogućeno je Povjerenstvu kažnjavati za sprječavanje sukoba interesa i osiguranje poštovanja načela časnog, poštenog, savjesnog, odgovornog i nepristranog djelovanja državnih i javnih dužnosnika. Novi prijedlog zakona, koji će se naći u saboru gdje parlamentarnu većinu nosi HDZ sa svojim koalicijskim partnerima, ide u pravcu daljnjeg slabljenja institucije Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Tako da se slučaj Borg nikada više i ne otvori.

Istraga USKOK-a i DORH-a o aferi Borg završena je u rekordnom roku i to u svega nekoliko tjedana. USKOK je službeno objavio kako vezano za aferu Hotmail, koju je otkrio Index, nema elemenata kaznenog djela kod bivše potpredsjednice Martine Dalić, premijera Andreja Plenkovića, bivšeg vladinog povjerenika Ante Ramljaka i aktualnog ministra financija Zdravka Marića. Njihovo obrazloženje bilo je prepuno nelogičnosti, nedorečenosti pa i lažnih tvrdnji, što je bio dokaz o traljavo obavljenom poslu.

Traljava istraga USKOK-a prepuna rupa

"Ne postoji veza između odabira osoba koje su činile radnu skupinu za izradu Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku i potom angažiranja nekih od njih kao izvanrednog povjerenika i njegovih savjetnika, odnosno utjecaja na izbor glavnog savjetnika za restrukturiranje i njegovih podugovaratelja", stajalo je USKOK-ovom priopćenju o odbačaju kaznene prijave za Borg. Taj dio priopćenja je izuzetno sporan jer govoriti o postojanju vladine stručne radne skupine za Lex Agrokor je lažna tvrdnja jer je već više puta utvrđeno kako radna skupina nije postojala.

I premijer Plenković, potpredsjednica Dalić te članovi vlade objašnjavali su kako se odustalo od uobičajene procedure donošenja zakona, a u skladu s time i osnivanja radne skupine jer se, kako su naglasili, radilo u brzini.  

>> USKOK oslobodio Borgovce, obrazloženje im je puno rupa, ali i laži

Da je postojala formalna stručna radna skupina, kako USKOK tvrdi u svom priopćenju, tada bi ljudi koji su radili taj zakon morali biti evidentirani u vladinom protokolu, imati potpisane ugovore, biti plaćeni od vlade za svoj posao, a njihova imena bila bi objavljena na stranicama vlade ili resornog ministarstva. No ništa od toga nije napravljeno.

"Logično je da tako postavljene zadatke stručna radna skupina mogla izvršiti jedino ako joj se na raspolaganju daju svi relevantni podaci i dokumentacija kojoj njihov nalogodavac raspolaže. Stoga se neosnovanim ukazuju navodi kaznenih prijava da bi Martina Dalić neovlašteno stavila na raspolaganje poslovnu dokumentaciju Agrokora navedenim osobama", stajalo je u obrazloženju USKOK-a za odbačaj kaznene prijave.

Kako je vlada mogla biti nalogodavac?

Iz tog obrazloženja o odbačaju prijave nejasno je kako je vlada u slučaju Borg mogla biti nalogodavac? Nitko od članova skupine Borg s vladom nije sklopio nikakav ugovor niti potpisao bilo kakav dokument iz kojih bi proizlazilo da bi vlada mogla biti nalogodavac, a odvjetnici, brokeri i konzultanti iz skupine Borg nalogoprimci. Ne postoji ni jedan službeni dokument vlade iz kojeg bi bio vidljiv poslovni odnos vlade i skupine Borg.

Primjerice, ako je vlada i bila nalogodavac, a primjerice odvjetničko društvo Šavorić i Partneri nalogoprimci, ostaje pitanje kako je uređen taj odnos jer odvjetnici ne mogu za vladu raditi pro bono. Podsjetimo, USKOK je utvrdio da su članovi grupe Borg radili za vladu besplatno.

A to su samo neki primjeri nelogičnosti.

Pročitajte više