USKOK je objavio kako vezano za Aferu Hotmail, koju je otkrio Index, nema elemenata kaznenog djela kod bivše potpredsjednice Martine Dalić, premijera Andreja Plenkovića, bivšeg vladinog povjerenika Ante Ramljaka kao i aktualnog ministra financija Zdravka Marića. Niti mjesec dana trebalo je USKOK-u da donese odluku koja donosi olakšanje ne samo za aktualnu vladu nego i za sam proces nagodbe koji se vodi u Agrokoru. Štoviše, ne samo da su sve izvide, istrage, ispitivanja proveli u samo par tjedana, već su i odluku objavili, zanimljivo, samo dan prije nego što se glasalo o nagodbi (koja je izglasana od strane Privremenog vjerovničkog vijeća).

Priopćenje USKOK-a i obrazloženje odbačaja kaznene prijave koje su dobili Živi zid i Slobodna Hrvatska prepuni su nelogičnosti, nedorečenosti pa i lažnih tvrdnji te ostaje pitanje je li riječ samo o nevjerojatno traljavo odrađenom poslu državnih institucija ili je možda riječ o nalogu koji je došao s najviših instanci države. No, krenimo redom.

USKOK izmislio nepostojeću radnu skupinu za Lex Agrokor

"Ne postoji veza između odabira osoba koje su činile radnu skupinu za izradu Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku i potom angažiranja nekih od njih kao izvanrednog povjerenika i njegovih savjetnika, odnosno utjecaja na izbor glavnog savjetnika za restrukturiranje i njegovih podugovaratelja", stoji u USKOK-ovom priopćenju od jučer.

Naime, govoriti o postojanju vladine stručne radne skupine za Lex Agrokor je lažna tvrdnja jer je već više puta utvrđeno kako radna skupina nije postojala. I premijer Plenković, kao i potpredsjednica Dalić te članovi vlade, objašnjavali su kako se odustalo od uobičajene procedure donošenja zakona, a u skladu s time i osnivanja radne skupine jer se, kako su naglasili, radilo u brzini.

Kako smo utvrdili, tvorci Lex Agrokora su Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, a radili su uz odobravanje tadašnje potpredsjednice vlade Martine Dalić i znanje premijera Andreja Plenkovića. Grupa je bila tajna, a da se ne bi otkrila, potpredsjednica Dalić komunicirala je s njima putem privatnog hotmaila.

Da je postojala formalna stručna radna skupina, kako USKOK tvrdi u svom priopćenju, tada bi ljudi koji su radili taj zakon morali biti evidentirani u vladinom protokolu, imati potpisane ugovore, biti plaćeni od vlade za svoj posao, a njihova imena bila bi objavljena na stranicama vlade ili resornog ministarstva. No ništa od tog nije napravljeno. 

Grupa Borg nije bila tajna nego je bila nejavna?!

"S obzirom na činjenicu da je već u osnivanju stručne radne skupine, kao i u primanju izvještaja o njezinom radu sudjelovao veći broj osoba, izvan kruga ovdje prijavljenih, očito je da njezino postojanje i djelovanje nije bilo tajno, već nejavno", stoji u obrazloženju USKOK-a o odbačaju kaznene prijave koju su podnijele stranke Živi zid i Slobodna Hrvatska.

Naime, USKOK tvrdi kako se ne može govoriti o namjeri vlasti da skupinu drži u tajnosti nego da je riječ o "nejavnosti"!? Formulacijom o "nejavnosti skupine" i Plenković i Dalić oslobođeni su odgovornosti da su javnosti davali lažne podatke, a sve kako bi članovi skupine koji su radili na Lex Agrokoru ostali tajnima.

USKOK je isto tako ustvrdio da odluka o osnivanju posebne vladine radne skupine nije bila samovoljna odluka prijavljenih pojedinaca nego je "donesena konsenzusom najviših predstavnika države vlasti".

Vlada je bila nalogodavac skupini Borg!?

Naglasimo još jednom, službeno nije formirana vladina radna skupina, niti o postojanju radne skupine postoji ijedan služben vladin dokument koji bi to potvrdio, no USKOK sada tvrdi da je radna skupina "imenovana" kao i da su "zatraženu pomoć pružili besplatno". Takva formulacija USKOK-a iz obrazloženja odbačaja prijave opet ne odgovara činjeničnom stanju jer su članovi grupe Borg naplatili svoj rad, no ne od vlade nego kao savjetnici u tvrtki Agrokor 25. travnja prošle godine.

Isto tako, kako je USKOK skupinu koja je radila na Lex Agrokoru proglasio "stručnom radnom skupinom" tako se nije moglo ni razmatrati jesu li se okoristili podacima koje su dobili od vlade za pripremu samog zakona.

"Logično je da tako postavljene zadatke stručna radna skupina mogla izvršiti jedino ako joj se na raspolaganju daju svi relevantni podaci i dokumentacija kojoj njihov nalogodavac raspolaže. Stoga se neosnovanim ukazuju navodi kaznenih prijava da bi Martina Dalić neovlašteno stavila na raspolaganje poslovnu dokumentaciju Agrokora navedenim osobama", stoji u obrazloženju USKOK-a za odbačaj kaznene prijave.

Poslovni odnos odvjetnika i vlade

No nejasno je kako vlada u slučaju Borga može biti nalogodavac!? Nitko od članova skupine Borg s vladom nije sklopio nikakav ugovor niti potpisao bilo kakav dokument iz čega bi proizlazilo da bi vlada mogla biti nalogodavac, a odvjetnici, brokeri i konzultanti iz skupine Borg nalogoprimci. Ne postoji ni jedan službeni dokument vlade iz kojeg bi bio vidljiv poslovni odnos vlade i skupine Borg.

Primjerice, ako je vlada i bila nalogodavac, a primjerice odvjetničko društvo Šavorić i Partneri najmoprimac, ostaje pitanje kako je uređen taj odnos jer odvjetnici ne mogu za vladu raditi pro bono. Podsjetimo, USKOK je utvrdio da su članovi grupe Borg radili za vladu besplatno.

Istraga o mailovima bez onog tko je mailove i objavio

U priopćenju USKOK-a se tvrdi da je "pribavljena relevantna dokumentacija uključenih trgovačkih društava, komunikacija elektroničke pošte". Isto tako USKOK tvrdi kako se kaznena prijava, koju su podnijeli Živi zid i Slobodna Hrvatska, temelji na tekstovima i porukama elektroničke pošte objavljenima na internetskom portalu Index.hr.

No činjenica je da iz USKOK-a nisu pokazali nikakvo zanimanje za mailove koje posjedujemo, niti su utvrđivali, kako je u takvim postupcima uobičajeno, autentičnost dokumenata objavljenih na Indexu. Iako su se prijave temeljile na saznanjima koja posjeduje redakcija Indexa, USKOK nije od nas zatražio da im ta saznanja i prenesemo.

Ni iz obrazloženja USKOK-a nije jasno je li dokumentacija koju je pribavio USKOK identična onoj koju je objavio i koje u posjedu ima portal Index.hr.

Nisu znali hoće li proći zakon!?

Nevjerojatna je i formulacija kako osobe koje su radile na pripremi Lex Agrokora nisu lobirale za svoje privatne interese te da nisu ostvarile materijalnu dobit. USKOK tvrdi kako to i ne može biti istina jer "nitko nije znao hoće li zakon biti donesen".

"S obzirom na proceduru donošenja, stupanja na snagu i aktivacije zakone, da daljnji angažman članova radne skupine, bilo kao izvanrednog povjerenika bilo kao savjetnika u izvanrednog upravi Agrokora nije mogao biti unaprijed dogovoren. Naime, nitko nije mogao znati hoće li Zakon i u kojem obliku nakon saborske rasprave biti donesen. Nadalje, nisu mogli znati hoće li nakon donošenja zakon on biti primijenjen u Agrokoru jer primjena ovisi o volji dužnika, odnosno u konkretnom slučaju upravi Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem", stoji u obrazloženju USKOK-a.

Činjenice kažu kako je premijer Plenković tada imao većinu u saboru, kao što je ima i danas, pa se teško može govoriti o nekoj neizvjesnosti. Uostalom, za zakon su glasala 83 zastupnika pa se o nekoj neizvjesnosti može govoriti i još teže, s obzirom na to da je za donošenje bilo dovoljno i 76 glasova.

U obrazloženju USKOK-a sasvim je preskočen i dio u kojem se grupa Borg borila i izborila da izvanredni vladin povjerenik ne bude, kao u slučaju talijanskog Parmalata, iz redova stečajnog upravitelja, nego da ga predlaže vlada, a potvrđuje Trgovački sud. Štoviše, USKOK tvrdi kako je povjerenik trebao biti Bricelj koji je ponudu odbio dva dana prije primjene zakona, a ne Ramljak, no ona samo potvrđuje tezu kako je povjerenik morao doći iz redova ljudi koji su taj zakon i pisali.

Šavorića u vladu doveo Ramljak, koji je po Uskoku slučajno postao šef Agrokora dva mjeseca kasnije!?

USKOK je utvrdio kako su članovi radne skupine došli na pozive članova HDZ-a i njihovog koalicijskog partnera Mosta. Tako USKOK tvrdi u svom obrazloženju kako su došli do saznanja kako su Ramljak, Matić i Korunić bili predstavnici HDZ-a, a Zoran Besak i Branimir Bricelj predstavnici Mosta. No, Uskok nije zaboravio još jednog člana Borg grupe, odvjetnika Borisa Šavorića, ali za njega imaju zanimljivo objašnjenje.

"Kao stručnjak pravne struke za područje insolvencijskog i trgovačkog prava, na inicijalni prijedlog Ante Ramljaka, angažiran je Boris Šavorić, uz kojeg je u radu sudjelovao i Toni Smrček", stoji u Uskokovom obrazloženju.

No, Uskok ne objašnjava tko je Ramljak, u veljači 2017. godine, odnosno koja je njegova uloga u takvom timu s obzirom da može dovoditi u vladu "svoje" ljude. Uskok u dijelu u kojem tvrdi da članovi grupe Borg nisu znali tko će biti povjerenik u Agrokoru, naglašavaju kako je Ramljak potpredsjednici Dalić poslao svoj životopis tek 9. travnja.

Kako je mogao svima tada nepoznati Ramljak formirati dio skupine, koja će kasnije dobiti naziv Borg, Uskok ostavlja nepoznatim.  

Ramljakov Texo Management bez povećala

USKOK posebno obrazlaže i način na koji je AlixPartners odabran kao glavni savjetnik za restrukturiranje Agrokora te tvrdi da Ramljak obavljajući poslove izvanrednog povjerenika u Agrokoru u postupku izbora kriznog menadžmenta i odabira glavnog savjetnika za restrukturiranje nije postupao u cilju da određenom krugu fizičkih i pravnih osoba omogući stjecanje nezakonite imovinske koristi.

No USKOK ni u jednom dijelu svog obrazloženja ne problematizira činjenicu kako je upravo Alix potpisao ugovore sa savjetnicima povjerenika Ramljaka odnosno ljudima koji su pisali sam zakon. Ne spominje se ni odnos Texo Managementa kao bivše Ramljakove tvrtke i samog AlixPartnersa, kao ni činjenica, koju je objavio Index.hr, da je Ramljak kao vladin povjerenik nekim podizvođačima u Agrokoru nudio ugovore ne s AlixPartnersom nego s Texo Managementom.