Pojavila se ptičja gripa. Stručnjaci: Nije opasna za ljude, no pogubna je za perad

Foto: Marko Prpic, Davorin Visnjic/PIXSELL

PTIČJA gripa koja se prošli mjesec pojavila u Hrvatskoj nije opasna za ljude, ali može nanijeti veliku gospodarsku štetu uzgojima peradi.

Ptičja gripa utvrđena je kod divljih ptica (labudova i divlje patke) u Lonjskom polju, na Varaždinskom jezeru i obali srednjeg Jadrana te u domaće peradi u okolici Siska.

Virus nije isti kao onaj prije šesnaest godina

Stručnjaci Hrvatskoga veterinarskog instituta utvrdili su da je riječ o ptičjoj gripi podtipa H5N1, no da se taj podtip razlikuje od onoga koji se u Hrvatskoj pojavio prije šesnaest godina.

"Rezultati sekvenciranja genoma dva virusa H5N1 detektirana istog dana prošli mjesec na dvije bliske lokacije u Lonjskom polju ukazuju na njihovu međusobnu razliku temeljem koje se može zaključiti da se radi o dva neovisna unosa virusa H5N1 u Lonjsko polje, najvjerojatnije migracijama divljih ptica iz Rusije. Oba virusa su patogena za perad i unosom u uzgoje peradi mogu izazvati velike gospodarske štete. Ti su virusi istog podtipa kao i virus H5N1 koji se u našoj zemlji pojavio 2005./2006. godine, međutim radi se samo o istom podtipu, ali s različitim svojstvima u smislu zaražavanja čovjeka. U dva virusa H5N1 koji su detektirani u studenom ove godine, nisu prisutne ključne mutacije koje im omogućavaju učinkovito zaražavanje ljudi, a koje su bile prisutne u virusima H5N1 iz 2005/2006.", kazao je doc. dr. sc. Vladimir Savić, voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za influencu ptica (ptičju gripu) i newcastlesku bolest.

Perad držati na zatvorenom, patke i guske razdvojiti od kokoši

Uzgajivači peradi strogo se moraju držati Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske. Perad se treba držati u zatvorenim prostorima, a patke i guske treba razdvojiti od kokoši, purana i druge peradi. Zbog zoonotskog potencijala virusa ptičje gripe stručnjaci Hrvatskog veterinarskog instituta uzgajivačima peradi preporučuju cijepljenje protiv humane gripe.

"U slučaju da je čovjek zaražen virusom humane gripe i istovremeno se zarazi bilo kojim virusom ptičje gripe, iz ta dva virusa u zaraženoj osobi može nastati novi virus gripe s nepredvidljivim svojstvima koja mogu uključivati i vrlo lako zaražavanje i širenje među ljudima", pojasnio je Savić.

Laboratorij za virusologiju i serologiju Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta koji vodi doc. dr. sc. Savić, nacionalni je referentni laboratorij Republike Hrvatske iz područja dijagnostike influence ptica i newcastleske bolesti.

"Laboratorij provodi prikupljanje i testiranje uzoraka divljih ptica za potrebe nacionalnog monitoringa zbog utvrđivanja rizika od unošenja virusa influence ptica u uzgoje domaće peradi, te serološki nadzor niskopatogenih podtipova virusa influence ptica kod različitih vrsta peradi. Naš je Laboratorij Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu odredila da bude laboratorij za potporu i podršku laboratorijima za influencu ptica u zemljama istočne Europe i Kavkaza. Proizvodimo i referentne reagense za influencu ptica te provodimo laboratorijsku edukaciju za ovu bolest", rekla je dr. sc. Tajana Amšel Zelenika, predstojnica Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta.

Virus se proširio po Mađarskoj i Italiji

Ptičja se gripa u Hrvatskoj u proteklih šest godina pojavljuje učestalo tijekom hladnijeg dijela godine. U tom razdoblju nije detektirana jedino 2018. i 2019. godine.

Ptičja gripa zabilježena u istočnoj Hrvatskoj u ožujku ove godine, bila je podtipa H5N8, a jesenas je, kako je već spomenuto, došla u podtipu H5N1. Slučajevi ptičje gripe trenutačno su prisutni i u drugim europskim zemljama. U nekima poput Mađarske i Italije njihov je broj iznimno velik.

Budući da su se najvjerojatnije hranile uginulim divljim pticama, virus je pronađen i kod lisica i vidri.

Ako se meso peradi i jaja termički obrade, opasnosti od zaražavanja ljudi virusom ptičje gripe nema. Građanima se preporučuje da ne hrane divlje ptice i ne stupaju u kontakt s njima, a ako pronađu uginulu pticu, o tome trebaju obavijestiti nadležne službe.

Pročitajte više