Politika: Hrvatska i Srbija moraju što prije obnoviti prekinute pregovore o razgraničenju na Dunavu

KRATKO nakon što je Hrvatska izabrala svojeg novog predsjednika Ivu Josipovića, osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić od Zagreba je zatražio da obnovi ranije prekinute pregovore sa Srbijom o crti razgraničenja na Dunavu, optuživši Srbiju da provodi "otimačinu hrvatskog teritorija" koja se hitno mora zaustaviti, piše danas beogradska Politika.

Šišljagić protestira zbog planova grada Apatina o izgradnji riječne luke, jer, kako tvrdi, ta će luka biti izgrađena na hrvatskom teritoriju, no Politika piše kako je zapravo riječ o spornom dijelu od oko 11.000 hektara zemlje, na vojvođanskoj strani Dunava, zajedno s Vukovarskom i Šarengradskom adom. Problem je, kako se navodi, prouzročio prirodni fenomen pomicanja Dunava prema zapadu koji sa sobom donosi eroziju obala.

Taj proces traje još od vremena kada na tom području nije bilo međudržavnih granica, tvrdi Politika i podsjeća kako Hrvatska svoje pravo na spornih 11.000 hektara zemlje dokazuje katastrima koji sežu u doba Austro-Ugarske, ali po istom principu i vlasnici iz Srbije na desnoj obali imaju uknjiženih oko 3.000 hektara zemlje.

Hrvatska inzistira da se poštuju postojeće zemljišne knjige i da granica ide linijom vlasništva, dok Srbija ne dovodi u pitanje vlasništvo prema katastru, ali zastupa stav da granica ide sredinom Dunava, piše beogradski list.

Josipovićev mandat prava je prilika za konačno rješenje graničnog pitanja

Beograd smatra kako je stupanje na funkciju novog hrvatskog predsjednika prava prilika da se pregovori o crti razgraničenja, koji su prekinuti još 2003. godine bez konkretnog dogovora tadašnjih delegacija, obnove i ponovno pokrenu s mrtve točke.

Srbija je zainteresirana za obnavljanje pregovora jer smatra kako ovo otvoreno pitanje nepotrebno opterećuje odnose dvije države i stoji na putu euroatlantskih integracija i zagreba i Beograda, a Politika se poziva i na izjavu neimenovanog izvora iz srpske vlade koji je rekao kako u budućim pregovorima svakako treba računati na to da se poštuje ustaljena međunarodna praksa rješavanja crte razgraničenja te da se olakša život ljudima koji tamo žive i da se prihvati realno stanje.

Isti izvor navodi kako činjenica da građani koriste svoju imovinu na obje strane rijeke teško može biti prihvaćena kao linija međudržavnog razgraničenja, te da se Beograd nada "da će biti dovoljno razuma na hrvatskoj strani kako bi se došlo do rješenja koje se praktično već primjenjuje na terenu", kako bi se izbjegla arbitraža koja bi nepotrebno odugovlačila rješenje problema.

Pročitajte više