Europska unija nastoji smanjiti ovisnost o ruskim energentima, ali uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu i dalje raste. Države članice su u lipnju uvezle približno 15 posto više ruskog LNG-a nego u istom mjesecu prošle godine. Globalna neizvjesnost oko opskrbe istodobno otežava punjenje skladišta, pa je tako hrvatsko skladište plina Okoli trenutačno na 51 posto popunjenosti, piše HRT.
Iako je cilj EU-a zaustaviti uvoz ruskog LNG-a do 2027. godine, uvoz se i dalje povećava. Najviše plina kupila je Francuska, a veliki kupci su i Belgija te Španjolska.
Objašnjenje Europske komisije
U Europskoj komisiji pojašnjavaju da je na povećanje uvoza utjecalo nekoliko elemenata. "Prvo, zabrana kratkoročnih ugovora stupila je na snagu tek u ožujku. Drugo, situacija u Hormuškom tjesnacu dovela je do ubrzanja isporuka ruskog LNG-a.
Treće, zabrana dugoročnih ugovora stupa na snagu u siječnju 2027., što znači da su neke tvrtke, svjesne tih rokova, sada pojačale nabavu", rekla je glasnogovornica Europske komisije Anna-Kaisa Itkonen. Iz Komisije dodaju da je unatoč tome važno sagledati širu sliku, a ona pokazuje da se udio ruskih energenata na europskom tržištu ipak smanjuje.
Stručnjaci upozoravaju na nedosljednost
Stručnjaci istodobno upozoravaju na nedosljednost europske politike, koja s jedne strane zagovara sankcije Rusiji i pomoć Ukrajini, a s druge uvozi ruski LNG. Tim se uvozom, prema procjenama, ruski proračun puni sa 60 milijuna eura dnevno.
"Budimo realni, to je bilo licemjerno od samog početka. Neki se toga uopće nisu pridržavali, poput Mađarske, ali i ostale europske zemlje pokazale su visok stupanj nesolidarnosti. Mi smo među poštenijima, ali zato ćemo i plaćati višu cijenu - poštenje uvijek košta", poručio je energetski stručnjak Davor Štern.
Stanje skladišta u Hrvatskoj
Hrvatsko podzemno skladište plina Okoli trenutno je na 51 posto popunjenosti, dok je u istom razdoblju prošle godine bilo na 65 posto. "Što se tiče zapunjenosti skladišta Okoli, ona je ispodprosječna, vrlo vjerojatno zbog toga što se kalkulira s cijenom, odnosno s prestankom geopolitičkih napetosti u Hormuzu i Crvenom moru", rekao je Ivan Brodić, urednik portala Energy Press.
On smatra da bi energenata, pogotovo plina, u Europi i Hrvatskoj trebalo biti, ali ostaje pitanje po kojoj cijeni. Kako bi se osigurala opskrba najesen, Vlada je naložila da se skladište do 1. listopada mora napuniti na najmanje 85 posto zakupljenog kapaciteta.