Izmjene KZ-a su, među ostalim, bile nužne kako bi se uskladilo domaće kazneno pravo s europskim standardima i na tom području.
Pravni stručnjaci smatraju da bi ukinuti zakon najvećim dijelom trebao poslužiti kao prijedlog izmjena KZ-a, koji bi po propisanoj proceduri i s potrebnim brojem glasova trebao biti brzo donesen, bez obzira na promjenu vlasti nakon parlamentarnih izbora.
Profesor sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta Davor Derenčinović smatra osobito važnim da se ponovno prihvati dio ukinutih odredaba kojima su u domaćem pravu ozakonjena kažnjiva djela iz Statuta stalnoga Međunarodnog kaznenog suda (MKS), kao što su zločin protiv čovječnosti i zapovjedna odgovornost.
Ivo Josipović, profesor s istoga fakulteta, smatra da Hrvatska nije bila obvezna kažnjiva djela iz materijalno-pravnog dijela Statuta MKS-a pretočiti u domaće zakone, ali da je dobro što je to učinila jer se to očekuje od svih tranzicijskih država koje žele postati članicama EU-a.
Josipović je izrazio nadu da i Zakon o primjeni Statuta MKS neće, kako je kazao, postati "zakon kojeg nema" i da neće biti ukinut jer se njegovu donošenju protivila tadašnja oporba, a sadašnja većina u Hrvatskom saboru. Smatra da je taj zakon u hrvatskom interesu jer jasno propisuje i određuje volju Hrvatske za suradnju s međunarodnim sudovima, uključivo i Haaški sud.
Na trodnevnu savjetovanju hrvatskog Udruženja za kaznene znanosti i praksu sudjelovalo je oko 400 kaznenopravnih stručnjaka, profesora, sudaca, državnih odvjetnika i odvjetnika.