Greenspan je, međutim, upozorio da bi se štete mogle povećati ako bi cijene nafte bitno porasle.
Cijena nafte na američkom tržištu popela se u petak na rekordnih 55 dolara za barel usred zabrinutosti za opskrbu loživim uljem tijekom zime.
Greenspan je ocijenio da su čak i na sadašnjoj razini cijene sirove nafte još uvijek 40 posto niže od najviših ikad zabilježenih u veljači 1981.
Uzimanjem u obzir inflacije, cijena nafte je daleko niža nego nakon islamske revolucije u Iranu 1979. kada se popela na 80 dolara za barel u današnjem novcu.
Po Greenspanovoj procjeni, rast cijena nafte od 80 posto u posljednjih godinu dana ima negativni utjecaj od 0,75 posto američkog bruto domaćeg proizvoda ili oko 80 milijardi dolara. To je manji negativni utjecaj nego za naftne krize 70-tih, koja je uvela SAD u niz gospodarskih recesija.
Greenspan predviđa da će se svjetsko gospodarstvo prilagoditi sadašnjem rastu cijena nafte poticanjem proizvodnje energije i djelotvornijim korištenjem goriva.
Kazao je da će dugoročno tehnološki napredak i tržište vjerojatno osigurati svijetu dovoljno sirove nafte dok se bude prebacivao na druge izvore energije i smanjivao ovisnost o nafti.
Greenspan nije rekao što bi Središnja banka mogla učiniti u slučaju nastavka rasta cijena nafte.
Stručnjaci, međutim, iščitavaju njegove riječi kao signal da Banka još uvijek nije zabrinuta te očekuju da će nastaviti sadašnji trend i povećati temeljne kamate za četvrtinu postotka, na 2 posto, na svojem slijedećem zasjedanju 10. studenoga, kako bi održala inflaciju pod nadzorom.