Suićeva je knjiga bila vjerni pratitelj svakom onom tko se bavio antikom, istaknula je Mirjana Sanader, a Fisković je rekao da knjiga pokazuje autorovo shvaćanje grada kao "permanentna organizma".
"Velike civilizacije antičkoga svijeta stvorile su urbane kulture. Kao fenomen kulture određene sredine i grad se mora promatrati u kontekstu razvitka određene kulture, počevši od njegove prvobitne emancipacije iz kruga ostalih naselja nekoga područja ili etničkog sklopa pa sve do njegova oblikovanja u tip naselja koje posjeduje sve odlike i sve atribute gradskoga naselja u danom kulturnom i vremenskom horizontu", piše Suić u knjizi.
Nakon što je u uvodnom dijelu obradio predmet i metodologiju rada, autor istražuje tzv. poleogenezu odnosno pitanja razvoja naselja od autohtonoga sela do autohtonoga grada, ostvarenje grada klasičnoga svijeta na istočnom Jadranu, odnos grada i sela u ranoj antici, inovacije kasne antike i antičku urbanističku baštinu.
U odnosu na prvo izdanje knjige (1976.) znanstveni aparat je obnovljen, a popratna literatura proširena za 407 novih bibliografskih jedinica, istaknula je na predstavljanju knjige Marina Šegvić koja je uz suradnike Vlastu Begović Dvoržak, Brunu Kuntić Makvić i Krešimira Rončevića uredila knjigu.
Petar Selem je govorio o fenomenu antičkoga grada kao "civilizacijske osnove za temeljac kasnijega urbaniteta koji dominira našim južnohrvatskim gradovima".
Akademik Mate Suić (1915.-2002.) objavio je velik broj radova iz područja arheologije i starije hrvatske povijesti, među kojima knjige "Zadar u starom vijeku" i "Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske".
(Hina) mk mc