Predstavljeni vodič i plakat stalna postava "Ateliera Meštrović"

VODIČ stalna postava "Ateliera Meštrović" i plakat s Meštrovićevom skulpturom "Čekanje", koje je izradio dizajner Boris Ljubičić, predstavljeni su danas u Zagrebu u povodu 120. obljetnice rođenja velikog kipara.

Vodič sa 126 fotografija Meštrovićeva djela koncipirao je i dizajnirao Boris Ljubičić, uvod je napisao Guido Quien, životopis i postanak Meštrovićeva ateliera Ljiljana Čerina, a većinu fotografija snimio je Damir Fabijanić.

Plakat je Ljubičić simbolično izradio po uzoru na Meštrovićevu skulpturu "Čekanje" sastavljenu od 680 fotografija njegova djela u bronci, kamenu, drvetu i crtežu.

Likovna kritičarka Branka Hlevnjak upozorila je na dvije razine čitanja Ljubičićeva plakata: prva je mnoštvo fotografija od kojih je složen plakat, a druga je Meštrovićeva skulptura "Čekanje" koju je Ljubičić namjerno ostavio nejasnom kako bi pobudio zanimanje promatrača za velikog kipara.

U nizu događaja o kojima se razmišlja još od 1995. u siječnju će biti otvorena Meštrovićeva izložba oko 70 crteža. To je prva izložba isključivo crteža, od kojih su neki prvi put u javnosti, rekao je muzejski savjetnik Guido Quien.

Ljubičić je istaknuo da je na ideju o izradbi plakata došao sintetizirajući pojmove žene i kamena. Iako je Meštrović neupitan i dio svakidašnjice, njegova slika oscilira, a pravo priznanje je - na čekanju, kazao je Ljubičić.

U sklopu Meštrovićeva muzeja nalazi se "Atelier Meštrović" na Gornjem gradu u Zagrebu, Galerija Ivana Meštrovića s kompleksom Kaštelet-Crikvine u Splitu i crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama.

Meštrović (Vrpolje 1883.- South Bend, SAD, 1962.), hrvatski kipar, najistaknutiji je predstavnik moderne hrvatske skulpture. Od 1947. živio je u SAD.

Povjesničari umjetnosti kažu da iz njegova djela izbija elementarna snaga autohtone umjetnosti. Ostvario je mnoga djela u bronci, mramoru i drvu, istodobno monumentalna i poetična, s karakterističnom stilizacijom.

Tematizirao je nacionalnu povijest i legende, religijski život, portrete, aktove i grupe, spomenike i arhitektonska rješenja. Meštrović se stilski mijenjao, bavio se kiparstvom, graditeljstvom i književnim radom, a bio je i sudionik važnih političkih događaja.

Godine 1952. darovao je hrvatskom narodu većinu svojih djela, objekte u Zagrebu i Splitu te crkvu Presvetog Otkupitelja u Otavicama, u kojoj je po vlastitoj želji i pokopan.

Godine 1991. osnovana je Fundacija Ivana Meštrovića koja je danas predstavila materijal vizualnog identiteta.

Pročitajte više