U dopisu ministar poziva znanstvene ustanove i sveučilišta da što žurnije predlože po jednoga člana koji je, zbog dosadašnjih rezultata i doprinosa u radu, autoritet na području hrvatskoga jezika.
Tim povodom je ministar Primorac izjavio Hini da je taj dopis uputio u skladu sa svojim obećanjem da će potaknuti osnivanje toga vijeća poštujući pri tom sve demokratske norme.
Cilj osnivanja Vijeća je da se, prije no što Hrvatska bude punopravna članica EU, poduzmu sve aktivnosti kojima će se sačuvati posebnost hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na srodne standardne jezike, istaknuo je.
Naime, rekao je, Hrvatska želi ući u EU kao država koja je postigla nacionalni konsenzus oko svih važnih strateških pitanja, među kojima je i pitanje norme hrvatskoga standardnog jezika.
Primorac vjeruje da hrvatski stručnjaci danas imaju snage napraviti ono što generacije prije nisu uspjele ili nisu imale snage napraviti - iz političkih ili drugih razloga.
Upozorio je na to da je naša odgovornost, a i zadaća, da se učvrste jezična i pravopisna norma tako da ne bude nikakve sumnje da je hrvatski jezik ravnopravan s drugim europskim jezicima, što je, smatra Primorac, posebice važno prije ulaska Hrvatske u EU.
Poštujući tradiciju hrvatskoga jezika, kao i njegovu dinamiku, bit će važno da u Vijeću budu najugledniji ljudi iz toga područja kako bi se, zbog traženja hrvatske javnosti i struke, što god je više moguće otklonila pravopisna neujednačenost koja je do sada vladala u školama i zbunjivala nastavnike i učenike, smatra Primorac.
Podsjetio je da dopis koji je danas uputio slijedi odluku Vlade iz 2003. o izradi strategije razvitka jezične kulture te zahtjev MZOŠ-a iz 2004. u vezi sa statusom hrvatskoga jezika.
Osim toga, dodao je, slijedi i nedavnu izjavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kojoj se ističe da je "hrvatski književni ili standardni jezik poseban i neovisan od drugih jezika" te da bi "njegovo potiskivanje ili diskriminacija predstavljali diskriminaciju Hrvata, odnosno njihove kulture i jezika".