Izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski komentirao je za N1 najnoviju dopunu tzv. Lex AP-a, odnosno dijela Kaznenog zakona kojim bi se kažnjavala objava informacija iz istraga.
Nakon što je u zakonski prijedlog dodano da novinari ne mogu odgovarati prema tom zakonu, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica danas je najavio još jednu novost. U prijedlog zakonskog teksta bit će dodan i javni interes, kao i interes žrtve ili obrane okrivljenih, te u slučajevima da je informacija iz istrage objavljena s takvim interesima počinitelj neće moći biti kažnjen.
Javni interes
Na javni interes koji bi trebao biti ekskulpirajući faktor profesor Aleksandar Maršavelski upozorio je prije nekoliko dana, a jučer ga je istaknuo i sudac Vrhovnog suda RH Marin Mrčela. Obojica su kazala kako bi javni interes morao biti naveden u članku Kaznenog zakona kojim se planira kažnjavati objavu informacija iz istraga.
Sada će, prema najavama, to biti i učinjeno. Pored javnog interesa bit će naveden i interes žrtve, na što su ukazivale brojne udruge, kao i interes obrane u kaznenom postupku, na što su upozoravali odvjetnici.
Otklanjanje nedostataka
“Po mom mišljenju, novi stavak u kojem predložena iznimka ‘da nema kaznenog djela ako su informacije otkrivene u interesu žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežitom javnom interesu’ otklanja nedostatke koje je imalo ovo novo kazneno djelo”, smatra Maršavelski.
Pitanje je i mora li se javni interes utvrđivati u kaznenom postupku ili ga može utvrditi državno odvjetništvo prije pokretanja procesa. Maršavelski potvrđuje da i državno odvjetništvo i sud imaju pravo utvrđivati javni interes, kao i interes žrtve ili obrane.
“Državno odvjetništvo nije dužno ni pokrenuti istragu niti podignuti optužnicu ako su otkrivene informacije u pretežito javnom interesu kao, na primjer, otkrivanje koruptivnog kaznenog djela”, zaključuje profesor Maršavelski.