Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za agroekologiju Ivica Kisić analizirao je posljedice velikih požara koji su krajem prošlog tjedna pogodili Dalmaciju. Upozorio je na štetu za okoliš i poljoprivredu te na opasnosti koje tek slijede, piše N1.
"Prije svega želim zahvaliti vatrogascima. Često ih gledamo na televiziji, a da nismo svjesni kako ti dečki i cure nose 10 do 15 kilograma opreme i stoje pred temperaturama od 100 do 200 stupnjeva. Taj se njihov posao ne cijeni dovoljno", rekao je na početku Kisić.
Najgora požarna sezona dosad
Kisić ističe da je 2026. na putu da postane najteža godina po broju požara u novijoj hrvatskoj povijesti. "Požarna sezona službeno završava 1. listopada, ali rekao bih da tek tada počinje sezona sprječavanja požara za iduću godinu.
Ova je godina iznimno teška, požara je sve više. Dosad je 2017. imala najviše požara, oko 6900. Do 10. kolovoza 2026. već imamo 5700 požara, što je 15 posto više nego u istom razdoblju te najteže, 2017. godine", pojasnio je.
Posljedice za tlo, zrak i vodu
Govorio je i o posljedicama za okoliš. "Tlo, voda, zrak i vegetacija su, nažalost, stradali. Razmjer štete ovisi o gorivoj masi na nekom području - što je nje manje, manje će biti i posljedice.
Što su temperature i gorive mase veće, posljedice će biti teže", objasnio je. Naglasio je da dolazi do promjena u tlu i povećanja emisije stakleničkih plinova, dok će se posljedice za vodu osjetiti tek u narednim danima.
Nove opasnosti
Kisić je upozorio i na dodatne sigurnosne rizike. "Već sada imamo eroziju vjetrom, koji odnosi čestice pepela i praha. Drugi je problem vidljivost. Noću se bojimo posljedica - vozite normalno i upadnete u oblak prašine i pepela, gdje se vidljivost naglo smanjuje. Rizik od prometnih nesreća bit će povećan", rekao je.
Poseban problem predstavljat će jesenske kiše. "Kada počnu kiše, nakon 20. kolovoza i u rujnu, suočit ćemo se s erozijom tla vodom te bujičnim poplavama i tokovima. Vegetacija je štitila tlo, ali budući da je izgorjela, imat ćemo velike probleme", najavio je Kisić.
Posljedice za poljoprivredu, posebno za vinograde i maslinike, bit će katastrofalne. "Šteta na poljoprivrednim kulturama poput maslina, vinove loze i bajama ovisi o tome koliko se požar približio obrađenim površinama. Bobice grožđa su već popucale i prinos neće biti velik.
Pravilno upravljanje vegetacijom
Ako požar uđe u vinograd, vlasnici ga moraju čupati i tek za šest do sedam godina mogu očekivati novi urod na toj površini", pojasnio je. Dodao je da je maslina otpornija, ali sve ovisi o temperaturi i jačini požara.
"Maslinari će pričekati da se stanje smiri kako bi vidjeli što je točno izgorjelo. U najgorem slučaju, ako cijela maslina izgori, siječe se do panja i na novi se urod čeka osam do deset godina", rekao je.
Kao ključnu mjeru za ublažavanje štete Kisić navodi pravilno upravljanje vegetacijom. "Moramo maknuti gorivu zonu, odnosno gustu vegetaciju, od kuća i poljoprivrednih površina. Ne smijemo dopustiti da gusta vegetacija raste uz samu kuću, treba je ukloniti na udaljenosti od 20 do 30 metara od objekata. Ako to napravimo, ublažit ćemo štetu", zaključio je.