Ukupne prihode države u sljedećoj, superizbornoj godini vlada je projicirala na 28.5 milijardi eura, a rashode na 32.6 milijardi. U odnosu na plan za 2023., prihodi su veći za tri posto, a rashodi za 11.2 posto. Nakon sabora, proračun treba prihvatiti i Bruxelles. Kakve poruke šalje novi državni proračun i može li se suprotstaviti inflaciji?
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Zagreb rekla je da je normalno da će Bruxelles upozoravati jer Maastrichtski kriteriji nisu nestali. I druge članice EU, kazala je, morale su u proračun za 2024. uključiti neke stavke poput rasta plaća te sredstava za obranu i sigurnost.
Koliko je proračun izborni?
Ivanov smatra da proračun nije predizborni, nego da je predizborno predstavljen. "Predstavljen je kroz velika obećanja, kao da nam vlada ili država nešto daje", pojasnila je u razgovoru za HRT. "To su zapravo stavke koje su morale porasti u financiranju za sljedeću godinu. Rast plaća zbog toga što je vidljiv izgleda kao predizborni", kaže.
Sredstva iz EU fondova su nam i dalje dostupna i ona će još neko vrijeme biti važna stavka financiranja proračuna. "Ne smijemo se previše na to osloniti jer ne znamo što će biti kasnije", upozorila je.
PDV je tradicionalno najvažniji izvor prihoda u Hrvatskoj. "Doprinose ne možete bitnije povećati. Porezi ostaju kao glavna stavka. Porez na nekretnine očito nećemo uvoditi. Znači ostaje porezna potrošnja kao glavna stavka", rekla je.
Vlada ističe kako je proračun prije svega socijalan, a to će osjetiti obitelji jer je povećan dječji doplatak. Ivanov smatra da to ipak neće značajnije utjecati na rast nataliteta. "Te stavke čine proračun više socijalno osjetljivim nego što on stvarno jest, jer te stavke nisu jako velike", kazala je Ivanov.
Može li proračun biti jamstvo da će se obuzdati inflacija?
Proračunom je predviđen rast plaća i mirovina. Nastavljamo spiralu rasta plaća, rasta cijena roba i usluga.
"To baš nije antiinflacijska mjera, ali ne bih rekla da su kreatori proračuna za to krivi. To je jednostavno spirala u gospodarstvu gdje rast cijena mora biti popraćen rastom plaća. Javni dug, za koji kažemo da se smanjuje, jede inflacija. Realni teret javnog duga se u uvjetima inflacije smanjuje, ali naš javni dug cijelo vrijeme raste", rekla je Ivanov.
Smatra da je najveća mana proračuna što predviđa deficit u visini 14 posto prihoda, što je puno više nego dosad.
"Veći je rizik iz razloga što se gospodarsko stanje može pogoršati. Previše je globalnih vanjskih faktora koji mogu dovesti do recesijskih kretanja, iako se to načelno ne bi trebalo dogoditi. U takvim okolnostima, kad imate ovako nabildani proračun i rashode koje trebate izvršiti, a upitno je hoće li prihodi od PDV-a dolaziti istom dinamikom ako krenu recesijska kretanja, naravno da to otvara rizike", kaže.
Ivanov misli da se neće svi rashodi izvršiti, pogotovo neke stavke infrastrukturnih projekata koje su financirane sredstvima iz EU fondova. "Tako da će taj deficit možda biti manji, a što će biti s prihodima, to ćemo vidjeti", zaključila je.
"Potičemo rentijersku ekonomiju, što nije dobra poruka"
O prodaji trezorskih zapisa građanima Ivanov je rekla da je vlada pronašla novi izvor financiranja koji funkcionira na obostranu korist - građanima odgovara veća zarada koja se može ostvariti ulaganjem u državne vrijednosnice nego držanjem štednje u bankama, a državne vrijednosnice su sigurni dužnički instrumenti.
"Možda osobno ne bih išla s tako visokom kamatnom stopom za građane jer je prevelika razlika u odnosu na kamatu koju možete dobiti držanjem štednje u banci. Znamo da takve vrijednosnice neće kupovati običan srednji sloj, takve vrijednosnice su kupovali imućniji. Mi stalno potičemo rentijersku ekonomiju, ono za što znamo da je loše u Hrvatskoj, potičemo štednju, turizam, dohodak od kapitala... To nije dobra poruka", zaključila je Ivanov.