Promet hrvatske industrije porastao, broj zaposlenih u padu

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Ukupni promet industrije u veljači ove godine porastao je za 7.7 posto u odnosu na veljaču lani, dok je u odnosu na siječanj pao za 3.6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u veljači je prema istom mjesecu lani na domaćem tržištu porastao za 10.5 posto, a na nedomaćem tržištu za 4.1 posto.

U odnosu na siječanj, u veljači je ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije na domaćem tržištu pao za 0.5 posto, a na nedomaćem tržištu za 6.3 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u veljači je u usporedbi s veljačom lani promet netrajnih proizvoda za široku potrošnju porastao za 12.5 posto, kapitalnih proizvoda za 11.5 posto i intermedijarnih proizvoda za 4.7 posto.

Istodobno je promet energije manji za 14.9 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 12 posto. 

Na godišnjoj razini promet industrije rastao je od početka 2021., s izuzetkom veljače, kada je pao za 7.7 posto.

Na mjesečnoj razini, po industrijskim grupacijama ukupna prodaja energije manja je za 38.8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3.1 posto, kapitalnih proizvoda za 2.4 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0.9 posto.

Istodobno je ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda veća za 3.2 posto.

Pad broja zaposlenih u industriji na godišnjoj razini

Ukupan broj zaposlenih u industriji u ožujku je porastao za 0.1 posto u usporedbi s veljačom, dok je prema ožujku lani pao za 0.3 posto, prema podacima DZS-a.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji je na mjesečnoj razini porastao za 0.1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 0.2 posto.

Istodobno je broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju smanjen za 0.7 posto. 

U sklopu prerađivačke industrije najviše je pao broj zaposlenih u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 7.2 posto te u proizvodnji metala i proizvodnji papira i proizvoda od papira, za 1.1 posto.

Istodobno je broj zaposlenih najviše porastao u popravku i instaliranju strojeva i opreme, za 3.3 posto, proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 2.3 posto, te proizvodnji pića, za 2.1 posto.

Na godišnjoj razini broj zaposlenih u rudarstvu je pao za 3.6 posto, u prerađivačkoj industriji za 0.2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 0.7 posto.

U sklopu prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 16.5 posto, proizvodnji duhanskih proizvoda, za 10.1 posto, te proizvodnji tekstila, za 9.3 posto.

Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 17 posto, te u proizvodnji električne opreme, za 14.7 posto.

Broj zaposlenih u industriji u prva tri mjeseca ove godine prema istom razdoblju 2022. ostao je isti.

Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do ožujka 2023. u usporedbi s istim razdobljem 2022. manja je za 0.9 posto.

Pročitajte više