´Ovo nam omogućuje manipulaciju svakim dijelom ljudskoga genoma´, rekao je Zwaka, njemački liječnik i molekularni biolog.
Thomsonov laboratorij prvi je u svijetu proizveo ljudske embrionalne matične stanice, uzete od embrija koji su odbačeni na klinikama za umjetnu oplodnju.
Matične stanice uzima se iz oplođenoga jajašca koje se podijelilo samo nekoliko puta, a svaka od njih ´pamti´ kako će se pretvoriti u bilo koju tjelesnu stanicu. Kako stare, stanice se programiraju i ne mogu više promijeniti smjer razvoja.
Znanstvenici se nadaju da bi te stanice mogle zamijeniti moždane stanice uništene Parkinsonovom bolešću, stanice koje odumiru u dijabetesu tipa 1, ili uništene stanice leđne moždine.
Zwaka, čija su istraživanja objavljena u časopisu Nature Biotechnology, upozorava da je dosad bilo teško programirati te stanice.
´Tkivo se može pročistiti, ali problem s ljudskim embrionalnim matičnim stanicama je u tome što ponekad zapamte previše pa umjesto željenog tkiva stvore nedefiniranu masu poznatu kao teratom´, objašnjava Zwaka.
On se, međutim, nada, da se ovom metodom geni mogu izmijeniti tako da kontroliraju vrstu tkiva koje stvaraju stanice. Njegovi suradnici to već pokušavaju postići s moždanimn stanicama koje proizvode dopamin, a koje umiru prilikom Parkinsonove bolesti.
Metoda bi se mogla koristiti i za stvaranje ´univerzalnih´ donatorskih zaliha stanica ili staničnih nizova. Geni zbog kojih imunološki sustav tijela odbacuje tkivo, mogli bi se otkloniti.
´Takav bi se stanični niz mogao presaditi na svakog pacijenta´, rekao je Zwaka.
Ovom bi se metodom zaobišlo i terapeutsko kloniranje - druga obećavajuća ali neispitana metoda koja zahtijeva uzimanje stanice od pacijenta i stvaranje embrija tehnikom kloniranja iz kojega se zatim uzimaju matične stanice.