"TO je dio hrvatskog genetskog koda, štedi se u nekretninama. Rekao bih da nismo educirani ni za dionice, ni za fondove, kod nas se jednostavno ulaže u nekretnine", ocijenio je Boro Vujović, stručnjak za nekretnine, govoreći za HTV-ovu emisiju Kod nas doma o rastu cijena nekretnina i stanju na tržištu.
Prije godinu i pol Romina Tkalec s obitelji je uselila u, kako kaže, kućicu iz snova.
"U meni je dugo tinjala ta želja da pronađemo kuću koja će nam biti zanimljiva. U stanu sam se osjećala sputano, svi smo se osjećali sputano. Kada smo došli ovdje, bili smo jako zadovoljni", kaže.
"Budući da je to stara kuća, još uvijek treba puno ulaganja, cijelo vrijeme se pojavljuje nešto novo i neplanirano. I to iziskuje - osim naših financija - puno našeg vremena, energije i truda", dodaje.
Jesu li kuće izvan grada stvarno atraktivnije?
Čini se kako su kuće izvan grada postale atraktivnije nego ikad prije, no to se samo čini.
"Znate kako je to bilo nekada, prizemlje za roditelje, pa kat za djecu, kat za unuke. To su kuće koje nisu prilagođene potrebama današnjih kupaca, zato se kuće baš i ne prodaju previše jer ne zadovoljavaju ono što kupci traže. Novogradnje su apsolutni hit zato što su tu ljudi sigurni da su protupotresni, novo je, ima lift, parkirno mjesto i sve ono što stil života danas traži. Kad pričamo o Zagrebu to je tramvaj zona, najtraženiji su uvijek stanovi od 40-50 kvadrata, odnosno do 100 tisuća eura", objašnjava Vujović.
Puležanin Dan Pauletta govori o svom iskustvu u Zagrebu.
"Tražili smo stan baš dugo, cijene su vrtoglave, 450 eura je standard za male, nikakve, bijedne stančiće. Ima stanova koji su lijepi i komotni za 700-800 eura, ne znam tko si to može priuštiti u Hrvatskoj", kaže podstanar Dan. Kaže, razlika između stanovanja u Puli i Zagrebu je minimalno 100 eura.
Štedi se u nekretninama
Hrvati su u vrhu Europe po postotku vlasništva, tako stoji da Hrvati posjeduju više od 80 posto svih dostupnih nekretnina na domaćem tržištu. Prosjek Europske unije je ispod 50 posto.
"To je dio genetskog koda, zato što se štedi u nekretninama. Rekao bih da nismo educirani ni za dionice, ni za fondove, kod nas se jednostavno ulaže u nekretnine", zaključuje Vujović.
Tijekom ove godine kupovina zemljišta u pojedinim županijama je porasla za 50 do 100 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2022. Hrvatska ulazi u Schengen, to znači da će strani građani moći neopterećeno kupovati hrvatske nekretnine s francuskim ili njemačkim plaćama.
"Tu se ne može ništa napraviti, mi smo dio Europske unije, punopravna članica, a Europska unija je jedinstven teritorij, tako da se tu nažalost ili na sreću ne može ništa", pojašnjava Boro Vujović, stručnjak za nekretnine.
Cijene na tržištu nekretnina do daljnjeg neće padati, kaže, a kada se u ovu utrku 2022. uključi i Europa, tek onda izazov počinje.