SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac izrazio je žaljenje što na sutrašnjoj 81. obljetnici proboja iz logora Jasenovac neće govoriti, kako je naveo, ni predstavnici države ni naroda žrtava, ocijenivši da "trend oglušivanja o Jasenovac ne može biti i nije prihvatljiv".
"Sutra tijekom komemoracije najvećeg i najsmrtonosnijeg ustaškog logora neće govoriti nitko, ni predstavnici države ni naroda žrtava. Šteta je što je to tako jer se već dugo na tom mjestu nitko relevantan nije oglasio", kazao je SDSS-ov zastupnik tijekom govora na slobodnu temu.
Stječe se dojam, dodao je, da se, ne samo u Jasenovcu nego i o Jasenovcu radije šuti. "Siguran sam da to nije odgovor onima koji u drugim sredinama olako i bučno govore o strahotama Jasenovca, koji ga obesmišljavaju u njegovom imenu i vrijeđanju dostojanstvo na sjećanje njegovih žrtava", istaknuo je.
Podsjetio je da je logorom u kojem je, naveo je, usmrćeno 83.145 zatočenika - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista, upravljao Vjekoslav Maks Luburić, isti onaj Maks iz pjesme 'Jasenovac i Gradiška Stara'.
"Kad bi govorio prostor i ustanova spomen područja, možda bi se višegodišnja šutnja manje čula. Ovako, kada u njegovu prostoru nema gotovo nikakvih znakova gdje je što bilo, šutnja na komemoraciji je glasnija. Kad bi se govorilo o onome što je dogovoreno prije više od 10 godina, a nije realizirano, onda bi se današnja šutnja mogla razumjeti kao dostojanstvena dopuna realizaciji dogovorenog. Ovako ne može biti shvaćeno drugačije nego kao izbjegavanje i stvaranje pretpostavke za to da spomen područje bude doista dostojanstveno mjesto komemoriranja", ustvrdio je Pupovac.
Zastupnik je dodao kako "posebno brine šutnja o tome da je tu i na drugim mjestima širom NDH nad Srbima, Židovima, Romima ostvarivana namjera njihovog ništenja ili genocida".
"Danas želim reći da ovaj trend oglušivanja o Jasenovac predstavnicima naroda žrtava i antifašistima ne može biti i nije prihvatljiv", naglasio je.
Nezavisni Josip Jurčević uzvratio je kako je najveće nepoštovanje prema žrtvama rata kada se njima manipulira. "Jasenovački mit i dalje dominira u hrvatskom javnom životu, a osnovni skandal je da se sve što se događalo u Drugom svjetskom ratu svodi na jedno mjesto, gdje je sve znanstveno riješeno", rekao je.
Govoreći o Zajednici poduzetnika i obrtnika HDZ-a, SDP-ova Mirela Ahmetović poručila je kako su oni samo "protočni bojler kojim novac svih građana legalno odlazi u HDZ-ovu blagajnu". To je obrazložila primjerom dodjele sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) HDZ-ovu poduzetniku za izgradnju privatnog hotela, nakon čega isti taj poduzetnik većim iznosom donira stranku.
"Povijest HDZ-ove poduzetničke vertikale je duga i mračna, počela je 90-ih kada su HDZ-ovi šoferi preko noći postajali vlasnici tvornica, a taj je genetski kod otimačine mutirao u u današnji sofisticiraniji, ali jednako pogubni model onoga što Plenković naziva vertikalom ili mostom između realnog sektora i države", istaknula je.
Ahmetović se osvrnula i na članove "te fascinantne HDZ-ove poduzetničke akademije unutar Vlade", navodeći bivše ministre ili državne tajnike Tomislava Tolušića, Lovru Kuščevića, Gabrijelu Žalac, Josipu Rimac, Vilija Beroša uz podsjetnik na njihove afere.
"To je ta vertikala o kojoj Plenković s ponosom govori", dodala je.
Hrvoje Zekanović uime Kluba HDZ-a uzvratio joj je kako nije, nabrajajući afere, spomenula svoje stranačke kolege Nevena Bosilja, gradonačelnika Varaždina, bivšu gradonačelnicu Siska i zastupnicu Kristinu Ikić Baniček, zastupnicu Barbaru Antolić Vuporu.
"I tako dalje, i tako dalje, i tako dalje. Nije rekla ključnu stvar, da afere nisu određene stranačkom iskaznicom jer su i njene kolege iz SDP-a, kao i iz Možemo!, umočeni u brojne afere. Ima koliko hoćeš, ali ona u tuđem oku vidi trun, a u svome ne vidi kamenu gromadu", rekao je.
Marijana Puljak (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) podržala je održani prosvjed koji su organizirali sindikati i temeljni zahtjev da se od rada može živjeti, no, s druge strane, istim tim sindikatima je poručila kako moraju znati da plaće ne rastu dekretima već produktivnošću.
"Za neto plaću od 2200 eura poslodavac mora izdvojiti gotovo 3.800 eura. Razlika od 1.600 eura, svaki mjesec, po radniku, odlazi državi. Nije li to upravo ono protiv čega su sindikati trebali prosvjedovati? Taj zid između poslodavca koji želi platiti više i radnika koji želi primiti više ne gradi pohlepni poduzetnik, gradi ga država prekomjernim opterećenjem rada", kazala je.
Lijek je u strukturnoj reformi, poručila je te navela smanjenje poreznog opterećenja rada, digitalizaciju i reformu javne uprave, konsolidaciju teritorijalnog ustroja i "time presušivanje izvora korupcije koji godinama prazne džepove upravo onih građana koji su prošlog vikenda izašli na ulice".