Rast zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama bio je slab prošle godine, no počeli su se pojavljivati znakovi stabilizacije, pa čak i oporavka. Međutim, rat koji se vodi tisućama kilometara daleko ne samo da ugrožava taj potencijalni napredak, već prijeti i potpunim poremećajem tržišta rada, piše CNN.
Prošla su četiri tjedna otkako su SAD i Izrael započeli napade na Iran, a ekonomsko posljedice sukoba sukoba na Bliskom brzo su se osjetile. Blokada ključnog pomorskog prolaza izazvala je skok cijena nafte, poremetila opskrbne lance i podigla cijene goriva. Strah od inflacije je porastao, a s njim i opća neizvjesnost - dinamika koja je zagušila tržište rada.
"Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren, a cijena nafte se tijekom travnja zadrži iznad 100 dolara, mislim da će to biti prijelomna točka. Tada govorimo o posve drugačijem gospodarstvu, o povratku otpuštanja na scenu", rekla je Heather Long, glavna ekonomistica.
Očekuje se da će se anemična dinamika na tržištu rada, koju karakterizira malo novih zapošljavanja, ali i malo otpuštanja, nastaviti - barem zasad.
"Neizvjesnost odgađa planove zapošljavanja, ali ih ne otkazuje", izjavio je prošli tjedan za CNN Gregory Daco, glavni ekonomist u EY-Parthenonu.
Daco trenutačno očekuje rast bez značajnog zapošljavanja, s povećanjem broja radnih mjesta od oko 20.000 mjesečno u prvoj polovici godine. Predviđa da će se stopa nezaposlenosti, koja sada iznosi 4,4 posto, do kraja godine približiti 4,7 posto.
"S vjerojatnošću recesije od oko 40 posto, rizik je da se produljena stanka u zapošljavanju na kraju pretvori u osjetnije slabljenje. Zasad je to još uvijek hlađenje, a ne slom tržišta. No, ako se neizvjesnost ponovno pojača, te bi se pukotine mogle pojaviti do kasnog proljeća", napisao je.
Prošla godina bila je, izuzmu li se recesije, jedna od najslabijih za američko tržište rada u posljednjih nekoliko desetljeća. Prema najnovijim službenim procjenama, u 2025. godini otvoreno je samo 116.000 novih radnih mjesta. Usporedbe radi, tijekom 2024. godine gospodarstvo je otvaralo oko 121.000 radnih mjesta mjesečno, što je bilo u skladu s povijesnim prosjecima.
Postojao je, međutim, optimizam da rast zaposlenosti ove godine neće biti tako skroman. Predviđalo se popuštanje inflacije, tri smanjenja kamatnih stopa krajem 2025. počela su djelovati na šire gospodarstvo, a očekivalo se i da će novi porezni zakon potaknuti potrošnju i poslovne investicije. Smatralo se da bi se i ključni faktor neizvjesnosti mogao smanjiti kako tvrtke budu stjecale jasniju sliku o stanju gospodarstva, troškovima zaduživanja, carinama i drugim politikama. No, novi sukob na Bliskom istoku tu je neizvjesnost samo dodatno pojačao.
"U našim podacima još nismo uočili ništa što bi upućivalo na dramatičan oporavak ili dramatično pogoršanje američkog tržišta rada. Situacija i dalje izgleda prilično stabilno, ali stagnira", rekla je u intervjuu Laura Ullrich, direktorica ekonomskih istraživanja u Indeed Hiring Labu.
Cijene nafte naglo su porasle od početka rata i sada su više za oko 30 dolara po barelu, a u jednom su trenutku bile više i za 50 dolara. Ekonomisti ističu da svaki porast od 10 dolara ima značajne ekonomske posljedice, od usporavanja rasta BDP-a do poticanja inflacije. Neki od učinaka bili su trenutačni za američke potrošače. Prema podacima AAA, prosječna cijena benzina u SAD-u porasla je za jedan dolar na 3,98 dolara po galonu u odnosu na razdoblje prije rata. Viši troškovi energije, uključujući gorivo, grijanje i režije, mogli bi smanjiti godišnji prihod kućanstava za više od 1350 dolara.
Ne očekuje se da će se rast troškova tu zaustaviti. OECD je u četvrtak prognozirao da bi stopa inflacije u SAD-u ove godine mogla porasti na 4,2 posto, dok je u veljači iznosila 2,4 posto. Ekonomisti pozorno prate kako će se američki potrošači nositi ne samo s višim cijenama goriva, već i s posljedicama skuplje nafte koje bi se mogle preliti na cijene roba i usluga u cijelom gospodarstvu. Budući da osobna potrošnja čini dvije trećine gospodarske aktivnosti, njezin pad mogao bi značiti velike probleme za američko tržište rada.
Podaci o potrošnji putem kreditnih i debitnih kartica pokazuju da više novca odlazi na energiju i gorivo, no čini se da potrošači neke stvari kupuju unaprijed, slično kao što su činili prošle godine u očekivanju visokih carina, rekla je Long. "Ljudi predviđaju da će cijene zrakoplovnih karata rasti i da bi ljetovanja mogla biti skuplja, pa ih pokušavaju rezervirati sada", objasnila je. Dodala je da nekim potrošačima pomaže i nešto veći financijski jastuk, napominjući da su povrati poreza u prosjeku bili 10 posto viši nego prethodne godine. Nastavak potrošnje mogao bi spriječiti potencijalna otpuštanja, ali ta dinamika ne može trajati vječno. "No, za sada se potrošači drže", zaključila je Long.
Ovog tjedna očekuje se objava novih podataka o tržištu rada, uključujući najnovije izvještaje o fluktuaciji radne snage, zapošljavanju u privatnom sektoru, najavama otpuštanja te ključno mjesečno izvješće o radnim mjestima.