Eskalirajuća kriza na Bliskom istoku dramatično je promijenila izglede za globalne središnje banke, koje se zbog golemog šoka na strani ponude suočavaju s teškim izborom između poticanja rasta i obuzdavanja inflacije. Za azijske središnje banke u nastajanju, smanjenje kamatnih stopa postalo je rizično ne samo zbog dodatnog cjenovnog pritiska uslijed viših troškova goriva, već i zbog opasnosti od odljeva kapitala zbog pogoršanja uvjeta trgovine sa Sjedinjenim Državama, piše Reuters.
Dionice su u Aziji pale, a američki dolar kao sigurno utočište je ojačao, dok je cijena nafte skočila iznad 110 dolara po barelu. To je potaknulo strahove od dugotrajnog rata na Bliskom istoku koji bi ugrozio globalnu opskrbu energijom i potaknuo inflaciju, što bi moglo natjerati središnje banke na podizanje kamatnih stopa.
Indijska središnja banka, primjerice, namjeravala se više usredotočiti na potporu rastu održavanjem niskih kamatnih stopa, rekli su izvori za Reuters. Međutim, bijeg ulagača prema sigurnosti dolara, potaknut ratom između SAD-a i Irana, mogao bi je prisiliti na snažnije intervencije kako bi poduprla oslabljenu valutu.
Tajland i Filipini mogli bi biti prisiljeni napustiti svoju popustljivu monetarnu politiku, čak i dok rastući troškovi goriva štete njihovim gospodarstvima, rekao je Toru Nishihama, glavni ekonomist za tržišta u nastajanju u Dai-ichi Life Research Instituteu u Tokiju.
"Mnoge središnje banke naći će se pred teškom odlukom jer su pod pritiskom i tržišta i vlada", rekao je Nishihama. "Kako se kraj sukoba ne nazire, rizik od stagflacije raste iz dana u dan."
Kompromis je posebno težak za gospodarstva sa snažnom proizvodnjom poput Južne Koreje i Japana, koja ovise o globalnoj trgovini, stabilnim tržištima i niskim cijenama sirovina, a sve to potkopava širenje bliskoistočne krize. Južnokorejska središnja banka, koja je u veljači zadržala kamatne stope, mogla bi zauzeti oštriji stav ako inflacija trajno ostane postotni bod iznad ciljane razine, rekao je ekonomist Citigroupa Kim Jin-wook.
"Zasad i dalje smatramo da je malo vjerojatno da će Banka Koreje podići referentnu kamatnu stopu kao odgovor na višu cijenu nafte od očekivane", rekao je Kim, s obzirom na to da vladine mjere za suzbijanje cijena goriva ograničavaju prijenos kretanja cijena nafte na inflaciju.
Dilema je posebno izražena za Japansku središnju banku. Ako cijene sirove nafte ostanu na 110 dolara godinu dana, to bi moglo smanjiti rast za 0.39 postotnih bodova, prema Nomura Research Instituteu, što je golem udarac za gospodarstvo s ionako slabim potencijalnim rastom od oko 0.5 do 1 posto.
No, za razliku od prošlosti kada je mogla odgoditi podizanje kamatnih stopa, Japanska središnja banka sada ima manje prostora za ignoriranje cjenovnih pritisaka, s obzirom na to da inflacija već gotovo četiri godine premašuje ciljanih 2 posto.
To znači da Japanskoj središnjoj banci ne preostaje ništa drugo nego da ponavlja svoju mantru o nastavku podizanja kamatnih stopa, istovremeno prešućujući točan trenutak takvog poteza koji bi mogao izazvati bijes vlade nesklone višim troškovima zaduživanja, kažu analitičari.
Središnje banke razvijenih tržišta, poput američkih Federalnih rezervi, također se suočavaju s osjetljivim balansiranjem između rasta, inflacije i rastućeg političkog pritiska. Australija i Novi Zeland tipični su primjeri kako gospodarstva u različitim fazama ciklusa stavljaju kreatore politike u nezavidan položaj.
Trajno povećanje cijena nafte riskira otimanje inflacijskih očekivanja kontroli u Australiji, gdje je inflacija već povišena, rekao je Jonathan Kearns, glavni ekonomist u Challengeru i bivši dužnosnik Australske središnje banke. "Ako inflacijska očekivanja porastu, što bi se u ovom razdoblju visoke inflacije očito moglo dogoditi, to će značiti da će Središnja banka Australije morati dulje vrijeme držati kamatne stope na višoj razini kako bi vratila inflaciju na niže razine."
Novi Zeland suočava se s drugačijim izazovom jer se gospodarstvo teško oporavlja od udarca prethodnih podizanja kamatnih stopa. "Sumnjamo da će središnje banke, a posebno novozelandska, možda morati kratkoročno tolerirati višu inflaciju kako bi izbjegle zaoštravanje politike u uvjetima usporavanja globalnog gospodarstva", rekao je Jarrod Kerr, glavni ekonomist u Kiwibanku.
Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izjavila je da bi porast cijena nafte od 10 posto, ako potraje veći dio godine, doveo do povećanja globalne inflacije za 40 baznih bodova.
"Vidimo da je otpornost ponovno na kušnji zbog novog sukoba na Bliskom istoku", rekla je Georgieva na simpoziju u Tokiju. "Moj savjet kreatorima politika u ovom novom globalnom okruženju jest da razmišljaju o nezamislivom i da se za to pripreme."