SITUACIJA u Ukrajini danas je eskalirala.
U četvrtak ujutro zabilježeno je više incidenata na istoku zemlje, objavio je OESS. Tako je zabilježeno i granatiranje. Ukrajina tvrdi da su napad pokrenuli ruski separatisti, separatisti tvrde da su oni napadnuti. Ukrajinska vojska tvrdila je da je pogođen dječji vrtić.
Vijesti o ratnim djelovanjima na istoku zemlje dodatno su zapalile ionako usijanu atmosferu u Ukrajini, ali i puno šire. I dok se ranije ovog tjedna, nakon Schulzovog posjeta prvo Kijevu pa onda Moskvi, činilo da situacija deeskalira, danas se stanje opet naglo pogoršalo.
Zapad optužuje Rusiju da pomaže separatistima
Zapadne zemlje više su puta optužile Rusiju da u području koje drže pobunjenici planira ili potaknuti incident ili ga izazvati kako bi opravdala napad. Moskva pak optužuje Kijev da planira eskalaciju kako bi pokušao silom osloboditi teritorij.
Visoki izvor iz ukrajinske vlade rekao je da je granatiranje na liniji razdvajanja bilo veće od dosadašnjih kršenja prekida vatre.
"Nije tipično. Izgleda jako kao provokacija", rekao je izvor za Reuters.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Rusija "ozbiljno zabrinuta" zbog izvješća o eskalaciji. Reutersov fotograf u gradu Kadivki, u Luhansku, čuo je zvuk topničke vatre iz smjera linije razdvajanja, ali nije mogao utvrditi pojedinosti incidenta.
Separatisti su optužili vladine snage da su otvorile vatru na njihov teritorij četiri puta u zadnja 24 sata. Kijev je optužio pobunjenike da su granatirali nekoliko lokacija, uključujući vrtić i školu čiji su se učenici morali skloniti u podrum.
U međuvremenu, Moskva i dalje niječe optužbe Zapada da planira invaziju na Ukrajinu i ovaj je tjedan objavila da povlači jedan dio od više od 100.000 vojnika raspoređenih uz ukrajinsku granicu. Zapad, međutim, upozorava da se značajnije povlačenje nije dogodilo, a SAD tvrdi da tisuće ruskih vojnika i dalje pristižu u to područje.
Suprotno tvrdnjama Rusije da se povlači, visoki dužnosnik Bidenove administracije rekao je da je zadnjih dana gotovo 7000 ruskih vojnika poslano na ukrajinsku granicu, među ostalim i u srijedu. Rusko ministarstvo obrane objavilo je videosnimku povlačenja postrojbi.
Maxar Technologies, privatna američka tvrtka koja prati situaciju, ustvrdila je međutim da satelitske snimke pokazuju da, iako je Rusija povukla dio vojne opreme, druga oprema stiže u to područje.
Zapad optužuje Rusiju da će nešto inscenirati kako bi opravdali rat
NATO je zabrinut da bi Rusija mogla pokušati inscenirati izgovor za invaziju na Ukrajinu, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg komentirajući izvješće o granatiranju duž crte razdvajanja u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbasu.
"Zabrinuti smo da Rusija pokušava inscenirati izgovor za oružani napad na Ukrajinu, još uvijek nije jasno, nema sigurnosti u pogledu ruskih namjera", rekao je Stoltenberg novinarima nakon dvodnevnog sastanka ministara obrane NATO-a u sjedištu saveza u Bruxellesu.
Slično misli i SAD.
Američki državni tajnik Antony Blinken u četvrtak je u Ujedinjenim narodima pozvao Rusiju da "napusti put rata" pri čemu je s mnogo pojedinosti, ali bez dokaza, opisao mogući katastrofalan plan napada na Ukrajinu za koji Washington ocjenjuje da će se sigurno dogoditi.
"Ne znamo točno kako će se stvari odvijati. Ali evo što svijet može očekivati. Prvo, Rusija planira stvoriti izgovor za napad... Ne znamo točno kako. To bi mogao biti izmišljeni takozvani teroristički bombaški napad unutar Rusije. Izmišljeno otkriće masovne grobnice, inscenirani napad dronom na civile ili lažni, a možda čak i pravi napad kemijskim oružjem", rekao je.
"Rusija bi ovaj događaj mogla opisati kao etničko čišćenje ili genocid, ismijavajući koncept koji mi u ovoj dvorani ne shvaćamo olako niti ga ja olako shvaćam na temelju svoje obiteljske povijesti. Proteklih nekoliko dana ruski mediji su već počeli širiti neke od ovih lažnih tvrdnji kako bi povećali bijes javnosti i postavili temelje za rat. Danas se to intenziviralo u medijima pod kontrolom Rusije", rekao je Blinken.
Rusija poslala SAD-u ozbiljnu prijetnju
Ruski predstavnk na skupštini Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Sergej Veršinjin, još je jednom ponovio da neće napasti Ukrajinu, kazao je kako su svi termini invazije koje je Zapad predviđao prošli te sugerirao da se njihovi zapadni kolege sramote svojim govorima.
No, Rusija je ranije danas učinila nešto dosta ozbiljnije kad je SAD-u zaprijetila ozbiljnim mjerama ako ne ispuni njezine uvjete.
Rusija je zaprijetila da će reagirati, uključujući vojno, ako Sjedinjene Države odbiju njezine glavne sigurnosne zahtjeve, ponovivši da traži da se američke snage povuku iz središnje i istočne Europe i baltičkih zemalja.
"Ako američka strana ne bude spremna na dogovor u pogledu čvrstih pravnih jamstava za našu sigurnost (...), Rusija će biti prisiljena reagirati, u prvom redu provedbom mjera vojnog i tehničkog karaktera", poručilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u svojem odgovoru na američke prijedloge da pregovaraju o europskoj sigurnosti.
Moskva inzistira na "povlačenju svih američkih snaga i oružja raspoređenih u središnjoj i istočnoj Europi, u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama" i očekuje također prijedloge Zapada u pogledu zahtjeva da se "odrekne svakog budućeg proširenja NATO-a".
Premda Rusija pozdravlja spremnost na "temeljit rad na mjerama za kontrolu naoružanja i smanjenje rizika", to je moguće samo ako na stolu budu i glavni ruski zahtjevi, istaknulo je ministarstvo. "Ruski prijedlozi cjelina su i moraju biti razmotreni kao cjelina, ne isključujući neke od njezinih dijelova", navodi se u odgovoru.
Moskva je u tom istom dokumentu naglasila da ne planira invaziju na Ukrajinu iako je na njezinim granicama rasporedila više od 100.000 vojnika. Ona smatra da je Zapad optužuje da planira napad kako bi izvršio "pritisak i umanjio važnost ruskih prijedloga o sigurnosnim jamstvima" koje traži.
Zapad je odbio ruske zahtjeve iznesene u prosincu prošle godine, ali je predložio pregovore o pitanjima kao što je razoružanje. Moskva je na te prijedloge danas odgovorila navedenim porukama.
Biden kaže da bi rat mogao početi svaki čas, Britanci čak objavili moguće smjerove ruskog napada
Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je da je ruski napad na Ukrajinu "moguć u narednih nekoliko dana" te da "sve ukazuje na to".
Britansko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kraći video u kojem kaže kako Putin želi Ukrajinu da mu bude tampon-zona od NATO saveza. Također, navode da Rusija Ukrajinu smatra povijesno i kulturološki bliskom zemljom. No, također dodaju da bi ruska invazija mogla početi bez ikakve najave te upozoravaju na velik broj civilnih žrtava u slučaju rata.
Oni su na Twitteru čak objavili i kartu kako bi ruski napad mogao izgledati.
Rusija i Ukrajina se u UN-u međusobno optužuju za nepoštivanje ugovora iz Minska
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin je optužio Ukrajinu u UN-ovu Vijeću sigurnosti da ne primjenjuje ugovor iz Minska potpisan 2015., na što mu je ukrajinski veleposlanik pri UN-u uzvratio istom mjerom.
"Ne dajte se zavarati" tim "nepotrebnim nagađanjima", rekao je Sergej Veršinjin u vezi s izjavama u kojima Zapad upozorava Rusiju da ne napadne Ukrajinu.
Glavninu svog istupa posvetio je ugovoru iz Minska koji je trebao uspostaviti mir na separatističkom istoku Ukrajine. Rusija ne sudjeluje u sukobu ukrajinske vlade i separatista na istoku, istaknuo je ruski ministar, čitajući točke ugovora.
"Nema drugog rješenja doli primjenjivati dokument", rekao je, izrazivši žaljenje zbog toga što ukrajinske vlasti nisu uspostavile dijalog sa separatistima, kao što se predviđa u dokumentu.
Ruski dužnosnik je odmjerenim tonom govorio o "strahotama" počinjenim na istoku Ukrajine, ali nije upotrijebio izraze ratni zločin i genocid, koje je Moskva nedavno spomenula. Ukrajinski veleposlanik u UN-u Sergij Kislicija odgovorio je na kraju sjednice da je Rusija ta koja ne primjenjuje ugovor iz Minska.
"Rusko priznanje neovisnosti Donbasa" na istoku Ukrajine, što predlože Duma, "znači njegovo povlačenje iz ugovora iz Minska", upozorio je Kislicija, izrazivši žaljenje zbog toga što Moskva i dalje odbija sastanak na vrhu s ukrajinskim predsjednikom radi smirivanja krize.
Ukrajina "traži dokaze" o ruskom vojnom povlačenju u blizini svoje granice, istaknuo je još, osudivši ruske "lažne optužbe" o "genocidu" počinjenom na istoku zemlje. Rusija i Ukrajina se godinama međusobno optužuju za nepoštovanje ugovora iz Minska koji je potpisan uz posredovanje Francuske i Njemačke, a sada je u zastoju.
U zajedničkoj izjavi na kraju sjednice Vijeća, Francuska, Njemačka, Irska, Estonija, Albanija, Norveška i EU zatražili su "punu primjenu" ugovora iz Minska, "počevši bezuvjetnim poštovanjem primirja".