Rusija je pojačala svoje aktivnosti u blizini Švedske, upozorila je švedska vojna obavještajna služba Must. Čelnik službe Thomas Nilsson izjavio je kako je Moskva intenzivirala kampanju hibridnog ratovanja te da očekuje da će se ona nastaviti i nakon završetka rata u Ukrajini.
"Rusija je u nekim slučajevima pojačala svoje djelovanje i prisutnost u našoj blizini, a možda je i spremnija preuzeti veći rizik", rekao je Nilsson.
Hibridno ratovanje, koje obuhvaća sabotaže, kibernetičke napade i širenje dezinformacija, postalo je ključni element rastućeg neprijateljstva Moskve prema Zapadu. Primjerice, u studenom je ruski špijunski brod Jantar u više navrata usmjerio laser prema kokpitu britanskog pomorskog patrolnog zrakoplova P-8 Poseidon, što je potaknulo britanskog ministra obrane Johna Healeyja da zatraži preispitivanje pravila djelovanja.
Iako Nilsson nije naveo konkretne napade, Must je u svom izvješću naveo da je Rusija "razvila širok spektar metoda koje se mogu koristiti u sklopu hibridnog ratovanja", uključujući miješanje u izbore i obavještajne operacije.
"Rusija neprestano razvija svoje sposobnosti te je spremna preuzeti veće rizike i iskoristiti ih", rekao je Nilsson za agenciju AFP. "To uključuje i ono što nazivam naprednom sabotažom, poput planova za atentate, ozbiljnih paleža i napada na ključnu društvenu infrastrukturu."
Nilsson je istaknuo da su se hibridne akcije znatno pojačale od početka invazije na Ukrajinu, što je potaknulo Švedsku i Finsku da napuste dugogodišnju vojnu neutralnost i pridruže se NATO savezu.
U svojoj analizi Must navodi da Rusija ostaje primarna "vojna prijetnja Švedskoj i NATO-u" te upozorava da Moskva "pojačava svoje resurse u baltičkoj regiji, budući da je ona strateški vrlo važna za Rusiju, i gospodarski i vojno".
Obavještajna agencija dodaje da je jačanje snaga na Baltiku "već počelo", no napominje da će na njegov tempo utjecati rat u Ukrajini, kao i stanje ruskog gospodarstva i odnosi s Kinom.
Ruski hibridni napori usmjereni su duž cijelog istočnog krila NATO-a, uključujući Litvu koja graniči s ključnom ruskom saveznicom Bjelorusijom. Krajem prošle godine Moskva je s bjeloruskog teritorija pustila rojeve balona opremljenih GPS uređajima. Baloni su ušli u litavski zračni prostor kako bi izazvali kaos u zračnom prometu, zbog čega je druga najveća zračna luka u baltičkoj regiji, ona u Vilniusu, bila zatvorena čak devet puta.
Rusiju se također sumnjiči za provođenje kampanje bespilotnim letjelicama protiv civilnih zračnih luka, vojnih baza i nuklearnih elektrana u Europi, što je izazvalo reakcije britanskih, francuskih i njemačkih protudronskih postrojbi.
Nedavno izvješće britanskog instituta Royal United Services Institute (RUSI) upozorilo je da Rusija obučava prorežimsku "vojsku mladih" za izvođenje sabotaža kako bi ojačala svoje kampanje protiv Zapada.
U izvješću se tvrdi da Rusija regrutira i obučava "milijune mladih ljudi" za provedbu takvih operacija "u sklopu priprema za sukob s NATO-om". Mlade novake obučavaju prorežimske skupine, među kojima je i Junarmija, vojna organizacija za mlade pod okriljem ruske vlade.