Rusija nije platila dug. To je tehnički bankrot

Foto: Profimedia

RUSIJA nije platila dug po kuponskim isplatama na obveznice do dospijeća duga ni u periodu počeka od 30 dana od datuma dospijeća, što je tehnički bankrot. Ipak, treba naglasiti da je Rusija bila voljna platiti dug i da ga može platiti, ali zbog sankcija jednostavno ne može izvršiti uplate.

Ukupni dug koji nije plaćen iznosi 100 milijuna dolara na kuponske isplate po dva izdanja obveznica, jedno s rokom dospijeća 2026. a drugo 2036., što je relativno mali iznos. Naravno, Rusija odbija prihvatiti da se radi o stvarnom bankrotu jer želi i financijski može platiti dug, ali je sankcijama prisiljena na neizvršenje svojih obveza, tj. bankrot.

Ovo je drugi bankrot Rusije na vanjski dug u povijesti, od 1918. kada su Boljševici pod vodstvom Lenjina odbili nastaviti plaćati dug iz vremena carske Rusije. Bankrot se dogodio i 1998. za vrijeme Borisa Jeljcina, ali je tada prestala vraćati samo domaći dug, ne i inozemni.

Bankrot država službeno objavljuju agencije za dodjelu kreditnog rejtinga, kao što su Moody's, Fitch i Standard & Poor's, ali zbog sankcija koje je uvela Europska unija one više ne ocjenjuju državni rejting Rusije ni rejting ruskih kompanija.

Rusiju Zapad prisilio na bankrot, odbija ga priznati

"Svatko može proglasiti što god želi. Ali svatko tko razumije što se događa zna da ovo ni na koji način nije bankrot", rekao je ruski ministar financija Anton Siluanov.

Problem je nastao zbog toga što je ministarstvo financija SAD-a zabranilo Rusiji da sa svojih računa u američkim bankama plaća dugove od 4. travnja. Do tada je u sankcijama ostavljen prostor da inozemni imatelji ruskih obveznica, posebno oni iz SAD-a, mogu primati uplate iz Rusije na ime ruskog duga po kuponskim isplatama ili dospijeća roka obveznica. A Rusija i državne kompanije iz Rusije su uredno vraćale te dugove u dolarima, eurima ili nekoj drugoj valuti.

>> Rusija u zadnji tren izbjegla potpuni bankrot

Ubrzo nakon toga je Vladimir Putin donio dekret prema kojemu se sav inozemni dug može platiti u rubljima, bez obzira na to je li to predviđeno izdavanjem obveznice ili ne. Sredinom lipnja je rusko ministarstvo financija platilo ekvivalent 400 milijuna dolara po dugu za kuponske isplate na obveznice, ali u rubljima.

Ali obveznice na koje se plaćao dug nisu predviđale da se može plaćati u rubljima (neke to predviđaju), što se također može tumačiti kao bankrot, ali za sada investitori nisu zatražili proglašavanje bankrota.

Po pitanju obveznica s dospijećem 2026. i 2036., koje su predmet trenutnih izjava o bankrotu jer Rusija dug nije platila po njima, za drugu se dug mogao platiti u rubljima, ali je investitore trebalo obavijestiti 15 dana prije plaćanja. Po pitanju prve, koja dospijeva 2026., plaćanje u rubljima nije predviđeno.

Ruski ministar prijeti ratom ako se prisilno naplati dug

Kako kreditne agencije više ne ocjenjuju kreditni rejting Rusije zbog sankcija, službeno bankrot mogu proglasiti samo investitori, vlasnici ruskih obveznica na koje Rusija nije platila dug. Konkretno, ako barem četvrtina investitora kojima Rusija nije platila dug na to pristane, proglašava se da je nastupio bankrot.

Pretpostavlja se da oni to neće učiniti, nego će jednostavno čekati i nadati se da će se sankcije jednog dana ublažiti, za što imaju vremena jer se dug poništava tek tri godine nakon datuma dospijeća.

>> SAD pokušava prisiliti Rusiju na bankrot

Druga je opcija, manje vjerojatna, da investitori tuže Rusiju zbog nevraćanja duga. Taj proces bi bio jako dug, skup i s neizvjesnim ishodom, a Rusija možda uopće ne bi prihvatila konačnu presudu suda ako joj ne bi išla u korist.

U situaciji da investitori na sudu, primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u ili Švicarskoj, dobiju presudu, a Rusija je odbije izvršiti, investitori bi se naplatili na silu, oduzimanjem ruske državne imovine u inozemstvu, kao što su zrakoplovi, dionice, nekretnine i bankovni računi.

Prema pisanju medijske kuće Bloomberg, ruski ministar financija Anton Siluanov smatra da nema smisla da investitori kojima Rusija nije platila dug traže objavu bankrota preko sudova jer je Rusija suverena država.

"Ako u konačnici dođemo do točke da se traži diplomatska imovina, onda je to jednako prekidu diplomatskih odnosa i ulasku u izravan sukob", rekao je Siluanov. "I to bi nas dovelo u drugačiji svijet s potpuno drugačijim pravilima. U tom slučaju bismo morali reagirati drugačije - i to ne pravnim putem."

Prilično je to direktna prijetnja, a to ne bi bio prvi put u povijesti da je dug država povod za rat.

Kako je došlo do ovoga?

Priča o dugu Rusije, mogućnosti otplate, bankrotu itd. je dosta duga - traje od prvih dana rata - i kompleksna. Da bi se uopće razumjelo cijeli proces treba imati na umu da su bankrot građana, bankrot kompanija i bankrot država tri različite kategorije. Ne može se o bankrotu države razmišljati u terminima osobnog bankrota neke osobe ili u terminima bankrota kompanije. Radi se o tri sasvim različite stvari, s različitim mehanizmima, akterima i zakonitostima.

Već nekoliko dana nakon početka invazije na Ukrajinu otvoreno je pitanje bankrota Rusije. Pitanje je otvorila sama Rusija jer je središnja banka Rusije 1. ožujka zabranila plaćanje duga po kuponskoj isplati na OFZ (Obligatsyi Federal'novo Zaima), tip obveznica koje se izdaju još od 1995.

>> S&P: Rusija je pred bankrotom

Ipak, nakon dospijeća duga se ulazi u period počeka od 30 dana, u kojem se dug još može platiti prije potpunog bankrota. U tom periodu je dug ipak plaćen, iako je formalno još bio na snazi Putinov dekret da se prestane sa svim plaćanjima dugova osim ako to ne odobri on. Očito je odobrenje ipak stiglo.

U sličnoj situaciji se Rusija do danas našla nekoliko puta. Na korak je do bankrota, a nekoliko puta je i sama Rusija tvrdila da ne želi platiti dug, osim na početku ožujka bila i sredinom ožujka - 117 milijuna dolara u jednoj isplati i 66 milijuna dolara u drugoj. Sve je plaćeno u dolarima ili eurima, kako je i određeno po uvjetima samih obveznica.

28. ožujka je plaćeno 102 milijuna po euroobveznici, zatim 31. ožujka 447 milijuna dolara. 1.45 milijuna dolara duga od ukupno dvije milijarde dolara duga koji je dospijevao 4. travnja je otkupljeno od domaćih investitora nekoliko dana prije dospijeća, a ostatak od 550 milijuna dolara je plaćen nekoliko dana prije isteka roka od 30 dana počeka.

Od početka invazije na Ukrajinu je Rusija platila više od 3.3 milijarde dolara duga, a do kraja godine je čekaju još 1.3 milijarde dolara. Do sada je Rusija vraćala svoj dug, iako s velikim poteškoćama i često tek nekoliko dana prije krajnjeg roka nakon kojeg nastupa bankrot, ali je ovo prvi put da ga nije platila ni u 30 dana počeka nakon roka dospijeća.

Ekonomski rat između Rusije i Zapada

Rusija trenutno jako profitira od rasta cijena nafte i plina na svjetskom tržištu, a upravo o tome najviše ovise gospodarski rast i državni prihodi. Zbog sankcija Zapada, poglavito Europske unije, koja je bila glavni trgovinski partner Rusije i najveći kupac energenata, preorijentiranje na izvoz u Kinu i Indiju je nužnost. Rusija je zamijenila Saudijsku Arabiju kao najvećeg izvoznika nafte u Kinu, a izvjesno je i daljnje intenziviranje trgovinskih odnosa. Jasno, drugog izbora i nema jer je Kina (i druge zemlje BRICS-a) jedino veliko tržište na svijetu koje joj je ostalo nakon sankcija Zapada.

Ipak, službena inflacija u svibnju iznosi 17 posto, uvoz je pao na razinu otprije dvadeset godina, više od 900 stranih kompanija je ukinulo ili smanjilo poslovanje u Rusiji, a potrošnja kućanstava je samo u travnju pala za više od 50 posto, prema preliminarnim podacima iz ministarstva financija o uplaćenom PDV-u, koje su prenijele ruske novine Kommerstand.

Predviđa se pad BDP-a od 8.5 posto do 15 posto u 2022., ovisno o izvoru. Sama Rusija prilagođava državni proračun prognozama pada BDP-a od 10 posto i više, prenijela je nezavisna ruska agencija Interfax pozivajući se na izjavu Alekseja Kudrina, najdugovječnijeg ministra financija Rusije u povijesti i osobe koja se smatra jednim od arhitekata gospodarskog procvata Rusije početkom 21. stoljeća.

Dok se u Ukrajini vodi oružani rat, između Zapada i Rusije se odvija ekonomski rat. Prisiljavanje Rusije na bankrot je snažna poruka o odnosu snaga u tom ratu, iako primarno simbolična. Posljedice rata, naravno, osjećaju obje strane.

Pročitajte više

 

Pročitajte više