Kazala je da treba raditi na trajnom izbornom modelu, pa ako treba o tome raspisati i referendum.
Za snažniji utjecaj birača pojedinca i biračkog tijela na saborski sastav zauzeli su se i HSS i SDP.
To će, ustvrdila je Ljubica Lalić (HSS) omogućiti upravo HSS-ov mješoviti izborni sustav u kojemu bi se 65 zastupnika biralo sa lista, a 65 u izbornim jedinicama. Taj je sutav jednostavan, spriječava izborni inženjering i smanjuje utjecaj stranaka, rekla je.
HSS za dijasporu traži najmanje tri zastupnika birana u posebnoj jedinici, te osam parlamentarnih mjesta za nacionalne manjine.
Glede manjinskih zastupnika na istom su tragu i ostali prijedlozi, zajednički im je i stav da izborni prag treba biti pet posto, te da Sabor treba imati manji broj zastupnika od postojećeg (151).
Po SDP-u, koji zagovara razmjerni izborni sustav, država treba biti jedna izborna jedinica u kojoj bi se biralo 120 zastupnika. Dijaspora bi imala tri zastupnika izabrana s izbornih lista.
DC predlaže zadržavanje čistog razmjernog sustava, šest jedinica u kojima bi se biralo 120 zastupnika, posebnu jedinicu za dijasporu.
Damir Kajin (IDS) i Zlatko Kramarić (LS) drže da u postojećem izbornom zakonu treba napraviti tek tehničke izmjene, odnosno uskladiti ga s ustavnim promjenama i novim Ustavnim zakonom o pravima manjina.
Uz ocjenu da je DC-ov model najbliži postojećem izbornom zakonu, Škare-Ožbolt najavila je da će DC, ako ne bude konsenzusa oko novog zakona - a u što ne vjeruje, podržati tehničke izmjene postojećeg.
Današnja saborska rasprava trebala bi odgovoriti na dvojbu hoće li Hrvatska na sljedeće izbore ići po novom ili po izmjenama važećeg izbornog zakona.
Vladajuća koalicija nije se uspjela usuglasiti o zajedničkom prijedlogu, a početak travnja je ustavni rok za donošenje novog izbornog zakona.
U tijeku je rasprava po parlamentarnim klubovima.
(Hina) um/tr ln