Upozorio je da u raspravi o tom paketu ima problema, jer dio saborskih radnih tijela nije obavio svoj posao, bez čega se o zakonima ne može raspravljati na plenarnoj sjednici.
Obrazlažući potom u Saboru zakonski prijedlog o očuvanju kulturnih dobara, ministar kulture Antun Vujić je istaknuo da je Vlada u ovom mandatu znatno više ulagala u očuvanje baštine, ali da proračunskih 200 milijuna kuna, uz sponzorstva, nije dovoljno za obnovu dugotrajno zapuštenih kulturnih dobara.
Stoga je Vlada prišla inovacijama u financiranju, po uzoru na slične modele u europskim zemljama, te, među ostalim, predlaže uvođenje spomeničke rente za fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u prostoru kulturnog dobra ili na prostoru kulturno-povijesne cjeline.
Vujić je dodao da bi renta iznosila od tri do deset kuna po četvornom metru, ovisno o odluci grada ili općine na čijem se području kulturno dobro nalazi.
Kako je pojasnio ministar, Dioklecijanova palača u Splitu, po najnižoj renti od tri kune, dobila bi za održavanje 2,5 milijuna kuna, a po renti od sedam kuna, oko sedam milijuna kuna prihoda. Dubrovnik bi, primjerice, za očuvanje baštine dobio oko tri milijuna kuna.
Po predloženom zakonu novac ubran spomeničkom rentom ulagao bi se isključivo u očuvanje kulturne baštine, od čega bi za te namjene gradu ili općini ostajalo 60 posto iznosa, dok bi u državni proračun za očuvanje baštine odlazilo 40 posto tog iznosa.
Svi parlamentrani klubovi podržali su Vladin prijedlog, ali su klubovi IDS-a i HSLS-a bili protiv uvođenja prevelikih poreznih opterećenja za jedinice lokalne samouprave.
Damir Kajin rekao je da IDS nije protiv uvođenja spomeničke rente, ali traži da ona ne bude obavezna.
HSLS-ovac Ivan Čehok predlaže da jedinice lokalne samouprave zadrže cijeli iznos od ubrane rente, ili barem 90 posto tako prikupljenih sredstava, a da se deset posto novca koji bi išao u državni proračun raspodijeli isključivo na slabije razvijene općine i gradove.
(Hina) daju/tr az