HRVATSKI sabor u srijedu će raspravljati o prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u BiH koja, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog ustava i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.
U prijedlogu Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH, koju je usvojio Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, navodi se da je "za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njezinu budućnost".
To je prva od šest točaka Deklaracije, dokumenta na 20 stranica koji je sabor objavio na svojoj internetskoj stranici, u kojoj se ističe marginaliziranost Hrvata u BiH.
Među ostalim, navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće čak i da svi Hrvati u BiH glasaju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.
Kovač: To nije miješanje u unutarnju politiku BiH
Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ) izjavio je da se Hrvatska saborskom Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH, o kojoj će se raspravljati u srijedu, ne upleće u unutarnje odnose BiH niti će zaoštriti odnose dviju država.
"Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH", rekao je Kovač dodavši da dvije zemlje imaju vrlo razvijene odnose.
"Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u hrvatskom saboru", kaže Kovač.
Jedna od ideja dokumenta jest i da se pošalje snažna poruka da se i od hrvatskih institucija očekuje da promiču ispunjenje obveza vezanih uz provedbu Ustava BiH.
"To znači da država mora biti funkcionalna i da mora jamčiti ravnopravnost svih triju ustavotvornih naroda i svih građana, tako i Hrvata, u BiH. Samo s ravnopravnošću svih triju naroda je moguće da država bude funkcionalna, stabilna i da napreduje", kazao je Kovač.
Bude li nestabilna, dodao je, za to će i Hrvatska imati odgovornost jer je potpisnica sporazuma iz Daytona.
Pusić: To je neprihvatljivo na više razina
Saborska zastupnica GLAS-a i bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić poručila je kako je Deklaracija o položaju Hrvata u BiH na više razina neprihvatljiva i smatra da se Hrvatska ne bi trebala miješati u unutrašnje stvari susjedne zemlje.
Saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske podržao je u četvrtak većinom glasova ažurirani prijedlog Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, koji je usuglašen s vladom u cilju da se ona donese do kraja ove godine. Cilj Deklaracije je jačanje ustavnog i stvarnog položaja Hrvata u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.
"Ne mislim da bi hrvatski sabor trebao donositi deklaraciju, čitala sam prvu i drugu verziju, treća je u izradi, i mislim da je na više razina neprihvatljivo. Što se tiče instrukcija da se Hrvatska treba miješati u unutrašnje stvari BiH, to je neprihvatljivo i na to su reagirala tri bivša europska povjerenika", poručila je Pusić na marginama konferencije Visoke škole međunarodnih odnosa Daga Hammarskjolda posvećenoj 70. godišnjici Deklaracije UN-a o ljudskim pravima.
"Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je na to pristojnijim riječima, ali gotovo identično kao Milorad Dodik, to vam već dovoljno govori o cijeloj situaciji", objasnila je Pusić.
Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Republike Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru "napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana" te jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
U ostalim točkama se naglašava da će "samo puna primjena Ustava BiH kojim je ona definirana kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda i građana BiH, s potpunim mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda te zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom području, omogućiti jednakopravnost konstitutivnih naroda i BiH u cjelini, sukladno najvišim europskim standardima".
Naglašava se i da "Hrvatski sabor očekuje rasvjetljavanje svih dosad nerazriješenih slučajeva ubojstava Hrvata u BiH, od povratnika do najviših dužnosnika, te učinkovito procesuiranje ratnih zločina uz potpuno jednak tretman pripadnika svih naroda i uklanjanje bilo kakvih političkih konotacija takvih slučajeva, što uključuje i tretman svih ratnih operacija uz puno uvažavanje međudržavnih sporazuma na kojima su bile pravno utemeljene, te potiče jačanje suradnje nadležnih institucija RH i BIH".
Traži se angažman RH
Hrvatski sabor deklaracijom traži i od predstavnika Republike Hrvatske da koristi sve instrumente, na osnovu Ustava i međunarodnih sporazuma, koje Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju kao potpisnici Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma da se ukaže na kršenje tih sporazuma, na sve negativne posljedice koje su u međuvremenu nastupile kako za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, tako i za samu državu Bosnu i Hercegovinu.
Kako se navodi u dokumentu, nakon 2000. godine počinje "proces dekonstituiranja Hrvata". Taj je proces "nastavljen izravnim intervencijama u sam ustavni poredak FBiH i BiH Visokog predstavnika Wolfganga Petritscha".
"...Petritsch je nametnuo amandmane koji nikada nisu legitimirani i usvojeni u Parlamentu Federacije BiH. Ovi amandmani su proizveli dugotrajne štetne posljedice po ravnopravnost Hrvata u Federaciji BiH, ali štetne posljedice i za samu Bosnu i Hercegovinu", piše u prijedlogu Deklaracije o kojoj će glasati saborski zastupnici.
U Deklaraciji se pozivaju institucije Republike Hrvatske da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i da intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.