Amandmani se odnose i na odredbe kojima se jedinicama lokalne samouprave u kojima manjine čine većinu stanovništva daje mogućnost da svojim statutima odrede da se u njihova predstavnička biraju pripadnici manjina bez obzira na njihov udjel u stanovništvu te jedinice.
U raspravi je podržan današnji dogovor klubova o izboru manjinskih predstavnika u parlament. Dogovoreno je da manjine same biraju svoje zastupnike, a ne preko stranačkih lista, te da im se u Saboru jamči najmanje pet, a najviše osam mjesta. Manjina koja čini više od 1,5 posto stanovništva (Srbi) imala bi od jednog do tri zastupnika, a brojčano manje manjine najmanje četiri zastupnika.
Ili, kako je izvijestio Luka Trconić (HSS), u Saboru bi bilo osam manjinskih zastupnika - tri srpska predstavnika, te po jedan bošnjački, talijanski, češki i slovački, mađarski, i jedan predstavnik ostalih manjina.
Trconić je u ime svoga i klubova SDP-a i HNS/PGS/SBHS-a najavio amandman kojim bi prdložio da zakon zadrži staro ime - Ustavni zakon o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina.
Iako načelno podržava predloženi Ustavni zakon, Ivić Pašalić (HB) se usprotivio da se manjinama osigura predstavnik u lokalnim tijelima izvršne vlasti bez obzira na rezultate izbora, smatrajući da se time diskriminira većinsko hrvatsko stanovništvo.
Pašalić je rekao kako će amandmanom pokušati ispraviti i odredbu kojom se manjinskoj samoupravi dozvoljava odluka o proglašenju simbola i blagdana, kako bi se, objasnio je, izbjegli incidenti kao onaj u Dvoru na Uni kada je Danom općine proglašen dan kada su poubijani hrvatski branitelji.
Protiv razmjerne zastupljenosti manjinskih predstavnika u lokalnoj samoupravi bio je i Vladimir Šeks (HDZ), rekavši da institut manjinske samouprave, onako kako je predložen, ne može egzistirati.
Veliku važnost Ustavnog zakona Šeks vidi i u konačnom odbacivanju neosnovanih prigovora nekih međunarodnih čimbenika koji, kako je rekao, zbog nekih predrasuda odugovlače ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije, a sami se ´užasavaju primijeniti i dio zaštite prava manjina koje je Hrvatska već implementirala´.
Mato Arlović (SDP) naglasio je da Hrvatska Ustavni zakon donosi radi sebe, a ne međunarodne zajednice, a kao važnu okolnost naveo je da pitanje ostvarivanja manjinskih prava nije političko nego pravno pitanje, odnosno interesno i financijsko pitanje. Arlović je istaknuo da nema dovoljno novca da se sva pitanja dovoljno kvalitetno riješe, izrazivši nadu da će budući Savjet za nacionalne manjine znati odabrati prioritete. Upozorio je da SDP ne može prihvatiti amandmane koji bi poljuljali postignuti konsenzus, te pozvao zastupnike da od takvih amandmana odustanu.
Zlatko Kramarić (LS) ocijenio je da će Ustavni zakon doprinijeti demokratskom i tolerantnom načinu rješavanja manjinskih pitanja, a najavio je da će podnijeti amandman da bi, kako je rekao, onemogućio da netko dobije posao samo zato što je predstavnik manjine.
Predloženi zakon podržala je i Vesna Škare Ožbolt, koja se u ime Kluba DC-a založila da se njime pokuša ustanoviti valjani postupak popisa stanovništva i analize koje će pokazati koji je uzrok pada broja manjinskog stanovništva u zadnjih desetak godina.
Jadranka Katarinčić Škrlj (HSLS) napomenula je da se Ustavnim zakonom ispunjava jedna od ključnih međunarodnih obveza Hrvatske ali i istaknula da se taj zakon ne donosi zbog vanjskih pritisaka već afirmacije prava manjina i kvalitete suživota. Najbitnije je da se u zakonu nije išlo ispod stečenih manjinskih prava i da se otvaraju vrata da ta prava budu i veća, naglasila je.
Klub HSP/HKDU nije podržao Ustavni zakon i izrazio je rezerviranost prema njemu jer, kako je rekao Anto Đapić, ispunjava želje pojedinih manjina, ali ne i većinskog hrvatskog naroda. ´Manjine su bile taoci jedne manjine koja se nije mogla pomiriti da je nacionalna manjina, a ne politički narod´, kazao je Đapić.
IDS-ovac Damir Kajin danas je imao najoštriji istup, zbog čega je dobio i opomenu, ustvrdivši da je Hrvatska ´vrlo učinkovito riješila manjinsko pitanje smanjivši u deset godina broj manjinskog stanovništva za 70 posto´. Zatražio je da se manjinama omogući dvostruko pravo glasa, ali to nije podržano. Po svemu sudeći, to je razlog zbog kojeg Klub IDS-a nije podržao zakonski prijedlog.
Sabor će o novom Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina glasovati sutra, a donosi ga dvotrećinskom većinom - potreban je 101 zastupnički glas.