Prijedlog, što ga trebaju usvojiti Vijeće Europske unije (EU) i Europski parlament, prvi put jasno ističe da je cilj EU u punopravno članstvo primiti zemlje Zapadnog Balkana: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju te Srbiju i Crnu Goru.
"Hrvatski zahtjev (za članstvo u EU) nije bijeg od regije, već motiv i putokaz za regiju", kazao je ministar europskih integracija Neven Mimica podnoseći izvješće pred članovima dvaju odbora.
Hrvatska je kandidaturu za članstvo podnijela u veljači, a Vijeće ministara zadužilo je već u travnju EK da izradi mišljenje (tzv. avis) o njezinoj kandidaturi.
RH ima šansu koju treba iskoristiti "i nitko nema pravo time kalkulirati u ovoj državi", rekao je Granić koji drži da se sve snage u zemlji trebaju udružiti kako bi već sredinom iduće godine RH stekla status kandidata. Tomac je podsjetio da je EU pozitivno ocijenila rezoluciju Hrvatskog sabora u kojoj se kaže da je strateški cilj zemlje pridruženje EU.
"Dobijanjem statusa kandidata počinju sasvim drugi odnosi (...) moći ćemo maksimalno iskoristiti ono što se može u smislu tehničke i financijske pomoći EU", kazao je Mimica.
Prošlotjedni prijedlog EK predviđa novi paket financijske i tehničke pomoći preuzet iz iskustva predpristupnog razdoblja kroz koje su prošle zemlje koje su danas kandidati za EU.
Drugi važan moment prijedloga EK jest inzistiranje na jačanju svih oblika regionalne suradnje i zato će se pri ocjenjivanju RH temeljno vrednovati njezina spremnost za suradnju u regiji.
Tu se ističe i zona slobodne trgovine, što je djelomično nejasan termin, suglasili su se sudionici sjednice, a među njima i zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.
No strahu nema mjesta, drži Mimica i ističe da tu nema nikakvih političkih konotacija jer RH ima bilateralne ugovore sa svakom od zemalja Zapadnog Balkana, a kao najrazvijenija ima i najveće šanse da izvuče gospodarske koristi iz ugovora o slobodnoj trgovini.
Većina sudionika sjednice drži, međutim, da čitav taj "novi" prijedlog za Zapadni Balkan i nije stvarno nov. Novost je što je donesen u trenutku kad se ozbiljno razmišlja o reviziji Daytonskog sporazuma, u trenutku kad srbijanski premijer Zoran Živković izjavljuje da bi Srbija mogla integrirati Republiku Srpsku kao kompenzaciju za moguću neovisnost Kosova.
U svjetlu tih izjava, rekao je Tomac, EK želi učiniti sve kako bi se otvorile granice u prostoru Zapadnog Balkana i time "prestali pritisci" za promjenom tih granica. Jedini pravi put je da svaka od tih zemalja ide svojim individualnom putem u EU i svi će se problemi riješiti kada sve one budu u EU, u istoj državi, kazao je Tomac.
Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader upozorio je da će se uskoro pojaviti i problem za RH koja će se naći u procjepu: sa Schengenskom granicom na zapadu (prema Sloveniji) i propusnim granicama na istoku, prema zemljama Zapadnog Balkana odakle joj stižu droga i krijumčarenje ljudi i roba. Upravo zbog propusnosti s istoka zatvara se granica na Zapadu, istaknuo je Sanader i ocijenio da bi Hrvatska o tome problemu "trebala voditi računa" i na njega upozoriti "prijatelje" u Europskoj uniji i Europskom parlamentu.