Dodao je da će se o tome razgovarati u iduća dva tjedna i da SAD razmatra slanje tima stručnjaka u Zagreb na razgovore o tom pitanju s hrvatskom Vladom.
"To je još otvoreno pitanje", rekao je Benton, koji je prije toga govorio izaslanicima na godišnjoj skupštini Nacionalnog saveza hrvatskih Amerikanaca (NFCA).
SAD su dosad s 35 zemalja potpisale bilateralni sporazum o izuzeću američkih građana od nadležnosti ICC-a, kojim te zemlje pristaju na neizručivanje Amerikanaca Sudu.
Hrvatska vlada još nije odlučila hoće li potpisati bilateralni sporazum i nada se da će to izbjeći dobivanjem izuzeća američkog predsjednika.
Sjedinjene Države su najavile da će prekinuti vojnu pomoć državama koje ne potpišu sporazum do 1. srpnja 2003., prema zakonu o Zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA). Isti zakon, međutim, dopušta američkom predsjedniku da se temeljem nacionalnih interesa odrekne ove mogućnosti.
"Hrvatska će potpasti pod zakon, a bi li moglo biti određenih izuzeća pitanje je kojim se još nismo pozabavili", rekao je Benton.
"Postoji mogućnost da se uklone određeni aspekti ovoga gubitka prava, ali nismo odlučili u kojim slučajevima, i da li i u ijednom," rekao je Benton odgovarajući na pitanje kakvi su izgledi Hrvatske da dobiju izuzeće od potpisivanja sporazuma.
Naglasio je da će se na Hrvatsku gledati individualno i da "Zakon o zaštiti pripadnika oružanih snaga neće biti upotrijebljen kao oruđe za kažnjavanje Hrvatske".
"Tek treba vidjeti ima li osnove za uklanjanje bilo kojeg dijela zakona," rekao je on.
Jedini kriterij za izuzeće je američki nacionalni interes i treba vidjeti točno "koji su programi pogođeni, da li su pogođeni programi s Hrvatskom i kakav bi učinak imalo otkazivanje takvih programa s Hrvatskom", rekao je Benton.
Govoreći izaslanicima NFCA-a, Benton je ocijenio da "američko-hrvatski odnosi u ovom trenutku nisu na vrhuncu", a kao razlog je naveo "oštro neslaganje oko nekoliko pitanja, posebice Iraka i Međunarodnog kaznenog suda".
Druge nesuglasice, o tome kako brzo provesti određene reforme ili o brzini povratka izbjeglica, su taktičke, a ne fundamentalne naravi, dodao je.
Benton je ocijenio da će se ovi problemi prevladati, jer Hrvatska i SAD imaju "puno zajedničkih interesa".
Istaknuo je da "Hrvatska ne treba birati između Europe i Sjedinjenih Država", jer je američki cilj da Hrvatska bude i europska zemlja i partner Sjedinjenih Država, što je i bit dijaloga sa sadašnjom hrvatskom Vladom.
Na novinarsko pitanje o posljedicama koje će, kako je rekao američki veleposlanik u Zagrebu Lawrence Rossin, pretprjeti Hrvatska jer nije podržala američku vojnu akciju u Iraku, Benton je kazao da se prvenstveno radi o "propuštenim prigodama" za Hrvatsku da ostvari jaču suradnju sa Sjedinjenim Državama.
"Veleposlanik je rekao nešto što je vrlo, vrlo istinito, da je nedostatak partnerstva koje nismo imali u pitanju razoružavanja Saddama Husseina naškodio američko-hrvatskim odnosima," rekao je Benton.
"To je propuštena prigoda za nas da surađujemo, to je propuštena prigoda za Hrvatsku da se angažira na svjetskoj pozornici sa Sjedinjenim Državama, to je propuštena prigoda za Hrvatsku da bude dio važne koalicije," rekao je on.
Benton je ocijenio da je hrvatska Vlada napravila pogrešku što nije podržala Sjedinjene Države u ratu u Iraku "na crti nesuglasja Francuske" i nekih drugih europskih zemalja.
"To nastavlja škoditi našim odnosima, (jer) ne možemo raditi zajedno kako radimo s nekim drugim zemljama," istaknuo je.
Benton, međutim, smatra da "to nije fundamentalan problem u odnosima", da ga Sjedinjene Države nisu zaboravile, ali da se radi o "kratkoročnom problemu koji ćemo prevladati".
On je ponovio opravdanje za potpisivanje bilateralnog sporazuma s Hrvatskom o izuzeću od ICC-a koje većina u Hrvatskoj drži nepravednim uvođenjem dvostrukih standarda, jer s jedne strane SAD traži bezuvjetnu suradnju Hrvatske s Haškim sudom, a s druge strane da Hrvatska izuzme američke građane od nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda, koji se kao i Haški sud bavi ratnim zločinima.
Benton je rekao da Sjedinjene Države vide fundamentalnu razliku između Haškog suda i Međunarodnog kaznenog suda.
Haški sud je uspostavljen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, da se bavi ratnim zločinima za određeno doba, u određenom sukobu, dok je Međunarodni kazneni sud osnovan na drugim pravnim temeljima i nema ograničenja nadležnosti niti ograničenja predmeta na koji se odnosi i američka vlada "jako strahuje da bi se mogao upotrijebiti protiv Amerikanaca iz političkih razloga", pojasnio je Benton.
Hrvatski veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić je govoreći skupštini NFCA-a naglasio kako misli da bi Sjedinjene Države trebale smatrati Hrvatsku važnim partnerom i da bi temeljem američkog nacionalnog interesa predsjednik Bush trebao dati Hrvatskoj izuzeće od potpisivanja bilateralnog sporazuma o ICC-u.
"Mislimo da postoji razlog da nas se smatra za važnog partnera i da dobijemo predsjednikovo izuzeće", rekao je Grdešić.
Kao razloge naveo je da Sjedinjene Države imaju nacionalni interes za suradnju s Hrvatskom oko ulaska u NATO, da će gubitkom američke vojne pomoći biti pogođen važan dio hrvatsko-američkih odnosa, da će usporena obuka hrvatske vojske oslabiti stabilnost u regiji, te da bi Hrvatska ukidanjem vojne pomoći mogla biti prinuđena okrenuti se drugim zemljama za nabavku vojne opreme i suradnju.
Grdešić je rekao da hrvatska vlada vrlo vjerojatno neće moći potpisati bilateralni sporazum o ICC-u.
Pojasnio je da Hrvati ne vide opravdanja da Sjedinjene Države traže bezuvjetnu suradnju Hrvatske s Haškim sudom, a s druge strane žele izuzeće svojih građana od nadležnosti ICC-a.
Grdešić je dodao da "vjerodostojnost hrvatske Vlade" ovisi o tome da podrži kako Haški sud tako i ICC.
Po njegovim riječima, zahtjev za potpisivanjem bilateralnog sporazuma ima asimetrične posljedice za Hrvatsku i SAD. Za Hrvatsku pitanje ICC-a znači NATO, Europu, a za hrvatsku vladu znači preživljavanje na sljedećim izborima. S druge strane za Sjedinjene Države on znači samo jedan glas više, rekao je hrvatski veleposlanik.
(Hina) sl bcav