SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE tvrde da ruska obavještajna služba regrutira sadašnje i bivše dužnosnike ukrajinske vlade da preuzmu vladu u Kijevu i surađuju s ruskim okupacijskim snagama.
Kako prenosi Guardian, američko ministarstvo financija u četvrtak je izdalo sankcije dvojici ukrajinskih zastupnika u parlamentu i dvojici bivših dužnosnika za koje je rečeno da su umiješani u navodnu zavjeru, koja je uključivala diskreditaciju sadašnje vlade predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Rusija je uputila svoje obavještajne službe da regrutiraju sadašnje i bivše dužnosnike ukrajinske vlade kako bi se pripremili za preuzimanje vlade Ukrajine i kontrolirali ključnu infrastrukturu Ukrajine", navodi se u priopćenju ministarstva. Američke obavještajne službe smatraju da se Rusija sprema na invaziju punog razmjera, a ne na "manji upad" koji je Joe Biden naveo kao mogućnost u srijedu.
Dvojica sankcioniranih zastupnika su Taras Kozak i Oleh Vološin, obojica članovi proruske stranke koju vodi Viktor Medvedčuk, oligarh koji je od prošlog svibnja u kućnom pritvoru u Ukrajini, optužen za izdaju.
Bivši ukrajinski dužnosnik, Volodymyr Oliynyk, koji sada živi u Rusiji, kažnjen je zbog rada “po uputama FSB-a (ruske obavještajne službe) na prikupljanju informacija o ukrajinskoj kritičnoj infrastrukturi”. Četvrti čovjek je Vladimir Sivkovič, bivši zamjenik tajnika ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu.
Biden misli da će Rusija napasti Ukrajinu, ali tvrdi da će to skupo platiti
Američki predsjednik Joe Biden rekao je kako misli da će Rusija napasti Ukrajinu, upozoravajući da će se Moskva suočiti s "visokom cijenom", ali i priznajući da je NATO podijeljen oko toga kako odgovoriti ako dođe do "manjeg ruskog upada". Bijela kuća bila je prisiljena dati žurno pojašnjenje ove posljednje točke, rekavši da će se svako kretanje ruskih snaga preko granice tretirati kao invazija, piše The Guardian.
No, Biden je svojim najopsežnijim primjedbama o ukrajinskoj krizi do sada, izrečenim na konferenciji za novinare u srijedu, uzbunio vladu u Kijevu i odmaknuo se od pokazivanja odlučnog jedinstva koje je NATO nastojao iskazivati. Na pitanje o namjerama ruskog predsjednika Vladimira Putina, Biden je rekao: "Nisam siguran da je odlučio što će učiniti. Pretpostavljam da će krenuti u napad. Mora nešto učiniti."
Biden je rekao da bi invazija u punom razmjeru bila "najvažnija stvar koja se dogodila u svijetu u smislu rata i mira od Drugog svjetskog rata", s rizikom da se raširi izvan ukrajinskih granica i da izmakne kontroli. Rekao je da bi Rusija vojno pobijedila u invaziji, ali da bi pretrpjela velike žrtve.
"Rusija će platiti visoku cijenu"
"Ovo ne bi bio lak posao za Rusiju u vojnom smislu. Ako Rusija to učini, platit će visoku cijenu, odmah, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno", rekao je Biden, naglašavajući vojnu pomoć koju je SAD nedavno pružio.
NATO je objavio da će premjestiti postrojbe na svoj istočni bok u slučaju napada, a SAD sa svojim europskim saveznicima razgovara o nizu sankcija. Međutim, predsjednik Biden je, razmišljajući o mogućim scenarijima, otkrio zakulisne podjele među saveznicima u NATO-u o tome koliko će biti ozbiljan odgovor: "Vidjet ćete da će Rusija snositi odgovornost ako izvrši invaziju i naša reakcija ovisit će o tome što će učiniti. Drukčije je ako to bude manji upad pa se onda na kraju moramo svađati oko toga što učiniti, a što ne."
Upitan da pojasni što se smatra manjim upadom, ukazao je na kibernetičke napade i prisutnost ruskih obavještajnih časnika, za koje Washington tvrdi da su već u Ukrajini. Predložio je da bi veliko napredovanje ruskih vojnika na ukrajinski teritorij predstavljalo crvenu liniju. "Postoje razlike u NATO-u u pogledu toga što su zemlje-članice spremne učiniti, ovisno o tome što se dogodi. Ako ruske snage prijeđu granicu, mislim da to mijenja sve", rekao je Biden.
Burna reakcija iz Kijeva
Iz Kijeva je odmah uslijedila zaprepaštena reakcija na Bidenov odabir riječi i njegovu sugestiju da bi "manji upad" podijelio NATO i izazvao neizvjestan odgovor. Jedan ukrajinski dužnosnik rekao je za CNN da to "daje zeleno svjetlo Putinu da uđe u Ukrajinu prema vlastitom nahođenju". Nekoliko minuta nakon što je Biden završio s govorom, njegova glasnogovornica Jen Psaki dala je pojašnjenje.
"Predsjednik Biden je bio jasan u razgovoru s ruskim predsjednikom; ako se bilo koja ruska vojna postrojba pomakne preko ukrajinske granice, to je nova invazija i naići će na brz, ozbiljan i ujedinjen odgovor Sjedinjenih Američkih Država i naših saveznika", objavila je Psaki u pisanoj izjavi te dodala:
"Predsjednik Biden također iz dugog iskustva zna da Rusi imaju mnoge mogućnosti agresije mimo vojne akcije, uključujući kibernetičke napade i paravojne taktike. I danas je potvrdio da će ta djela ruske agresije naići na odlučan, recipročan i jedinstven odgovor."
Ranije tog dana američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da Rusija može poduzeti dalje agresivne akcije protiv Ukrajine u svakom trenutku, dodajući da su Putinove vojne namjere još uvijek nejasne dok se pripremao za razgovore s ruskim kolegom krajem tjedna.
Novi ruski zahtjevi
Govoreći nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u Kijevu, Blinken je rekao da je Rusija skupila "vrlo značajne snage" na ukrajinskim granicama, uključujući Bjelorusiju gdje bi u veljači velike vježbe trebale početi. To bi ih moglo udvostručiti u relativno kratkom roku, naglasio je Blinken.
Američki državni tajnik je rekao da nema unaprijed određen odgovor na najnovije ruske sigurnosne zahtjeve, ali čini se da odbacuje obećanje o vetu na budućnost Ukrajine, rekavši da je zatvaranje NATO-ovih vrata novim članicama "apsolutno neprihvatljivo". Upitan što bi Rusija mogla učiniti sljedeće, Blinken je rekao: "Ne mogu čitati misli Vladimira Putina."
No istaknuo je da je ruski predsjednik poznat po agresivnom ponašanju u prošlosti. To je uključivalo napad na Gruziju 2008. i aneksiju Krima 2014. te "obuku, naoružavanje i vođenje" separatističke pobune u istočnoj Ukrajini. Blinken je dodao: "Moramo temeljiti naše postupke na činjenicama."
Nakon Kijeva Blinken bi trebao otputovati u Berlin na razgovore s njemačkim i europskim saveznicima. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da odnosi s SAD-om napreduju "brzinom Formule 1". Priznao je da Rusija odbija izravno pregovarati s njegovom vladom, rekavši: "Gospodin Lavrov me izbjegava."
Rusija odbija povlačenje
Rusija je odbila pozive na povlačenje svojih vojnika s ukrajinske granice rekavši da ima pravo rasporediti svoje snage gdje god želi na vlastitom teritoriju. Također je odbacila optužbe SAD-a da priprema izgovor za invaziju na Ukrajinu. Lavrov je odbacio američku tvrdnju o ruskoj "insceniranoj operaciji" kao potpunu dezinformaciju.
Govoreći na sastanku debatnog kluba Valdaj, Rjabkov je ponovio da Moskva ne planira napasti Ukrajinu: "Uvjeren sam da ne postoji opasnost od rata velikih razmjera koji bi mogao izbiti u Europi ili drugdje. Ne namjeravamo poduzimati nikakve agresivne korake. Nemamo namjeru napadati, organizirati ofenzivu ili invaziju na Ukrajinu."
Rjabkov je dodao da Moskva neće smatrati dovoljnim neformalni moratorij na ulazak Ukrajine u NATO: "Ako SAD preuzme jednostranu pravno obvezujuću obvezu da nikada neće glasati za primanje Ukrajine i drugih zemalja u NATO, bit ćemo spremni razmotriti ovu opciju. To bi bio lakši put za SAD."
U međuvremenu, Rusija je nastavila s raspoređivanjem naoružanja od svog dalekog istoka do granica Ukrajine. Stručnjaci su objavili kako su u srijedu identificirali elemente raketnog bacača BM-27 Uragan u Bjelorusiji oko 200 km od Kijeva. Raspoređivanje teškog raketnog topništva tako blizu ukrajinskog glavnog grada moglo bi dodatno povećati strahove da će zajedničke vježbe pružiti pokriće za ruski napad koji bi brzo mogao doći do Kijeva.
Nove vježbe
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u srijedu nove pojedinosti o zajedničkim vježbama koje bi trebale trajati do 20. veljače. Rusija je planirala rasporediti 12 borbenih lovaca Suhoj Su-35 u Bjelorusiju, zajedno sa sustavima protuzračne obrane S-400 i Pancir, navodi se u priopćenju ministarstva.
Bidenova administracija obećala je pojačati vojnu pomoć Ukrajini u slučaju ruske operacije, ali je odbacila mogućnost slanja vojnika. Blinken je u srijedu rekao da se vojna potpora nastavlja, a prošlogodišnje isporuke bile su na najvišoj razini od 2014. godine.
SAD također Ukrajini šalje povjerljive obavještajne podatke. Direktor CIA-e William Burns posjetio je Kijev prošlog tjedna i podijelio svoju procjenu rizika sa Zelenskijevim kabinetom, rekao je američki dužnosnik.