Takva statistička anomalija, pod uvjetom da razina zagađenja ugljikom u atmosferi ostane na današnjoj razini, javljala bi se u budućnosti tek svakih 250 godina.
Međutim, ako mašinerija globalnog zagrijavanja nastavi ubrzavati svoj ritam, toplotni udari uskoro neće biti anomalija, nego će takva ljeta u Europi postati normalna pojava, smatraju stručnjaci.
Prema njihovoj procjeni, već do 2040. godine takve će vrućine u Europi biti uobičajene, a do kraja ovog stoljeća temperatura će u prosjeku biti čak 6 stupnjeva viša od današnje.
Neovisno od Britanaca i francuski su stručnjaci došlo do sličnog zaključka, njihova je državna meteorološka agencija procijenila da će temperature biti 7 stupnjeva više.
"Do kraja stoljeća, ljetne temperature kakve smo imali 2003. smatrat će se povjetarcem", rekao je znanstvenik Michel Deque.
Prema izvješću Crvenog križa, prošlogodišnji je toplotni udar diljem kontinenta prouzročio smrt 30.000 ljudi, većinom starije životne dobi. Osiguravajuće kuće su procijenile da je ekonomski gubitak iznosio oko 12.3 milijardi dolara, u što nije uračunata šteta od 1.6 milijardi dolara od šumskih požara u Portugalu.
I britansko i francusko istraživanje temeljeno je na takozvanom A2 scenariju, prema kojem bi se razina emisije ugljikova dioksida (CO2) utrostručila u odnosu na predindustrijsku razinu. Takav se scenarij također naziva "uobičajeno poslovanje", ili drugim riječima temelji se na pretpostavci da će emisija štetnih plinova nastaviti rasti postojećom razinom.
Međutim, dobra je vijest da u A2 scenarij nisu uključeni međunarodni sporazumi za smanjenje zagađenja, poput protokola iz Kyota, koji stupa na snagu 16. veljače 2005. godine.
"Ako se emisija štetnih plinova smanji, to će imati povoljnog odraza na temperature", rekli su znanstvenici.