Kompanija OpenAI kladi se na budućnost kojom dominira umjetna inteligencija. Planiraju potrošiti znatno više od bilijun dolara na izgradnju golemih podatkovnih centara, iako financijski pokazatelji to ne prate što potiče strahove od problema u budućnosti. Istovremeno, izvršni direktor Sam Altman najavljuje usporavanje zapošljavanja dok tvrtka nastavlja trošiti milijarde dolara svakog tromjesečja, piše Futurism.
Unatoč financijskim brigama, Altman je i dalje optimističan oko onoga što će tehnologija njegove tvrtke uskoro ponuditi svijetu. Na pitanje može li se umjetna inteligencija iskoristiti za rješavanje desetljećima starih ekonomskih nejednakosti, ustvrdio je da će ona djelovati na pad cijena.
"S obzirom na napredak u poslovima koje možete obavljati za računalom, ali i na ono što se čini da uskoro slijedi s robotikom i nizom drugih stvari, imat ćemo snažan pad cijena", predvidio je.
Kao rezultat tog deflacijskog pritiska, Altman je ustvrdio da će stvari postati radikalno jeftinije i da će se samostalnost ljudi povećati kako bude rasla kupovna moć.
Altman je pojasnio da će te ekonomske promjene proizaći iz činjenice da će umjetna inteligencija omogućiti pojedincima da budu znatno produktivniji. Ustvrdio je da bi do kraja ove godine pojedinac koji potroši 1000 dolara na korištenje AI modela u radu - što je trošak pokretanja umjetne inteligencije - mogao dovršiti softverski projekt u kratkom roku, zadatak za koji bi cijelom timu prije trebalo mnogo više vremena.
Ovo nije prvi put da Altman tvrdi kako bi umjetna inteligencija mogla učiniti novac vrednijim. U ožujku je na zatvorenoj konferenciji Morgan Stanleyja izjavio da će AI imati dalje ostaju otvorena pitanja i deflacijski utjecaj na globalno gospodarstvo.
Širi argument da bi umjetna inteligencija mogla dovesti do doba "obilja" u kojem troškovi života počinju padati - i da bismo čak mogli odabrati ne raditi ako to ne želimo - to već dugo ponavljaju tehnološki lideri, uključujući Altmana i izvršnog direktora xAI-ja Elona Muska, kako bi potaknuli ciklus pompe oko umjetne inteligencije.
No, s obzirom na trenutačno stanje gospodarstva, takva je ideja i dalje tek puka maštarija. Stvarnost je da je umjetna inteligencija još uvijek nevjerojatno daleko od toga da poveća učinkovitost dovoljno da nadoknadi inflaciju. Američka središnja banka upravo je zadržala kamatne stope stabilnima, navodeći stalnu zabrinutost zbog "povišene" inflacije.
U praksi, umjetna inteligencija se češće povezuje s masovnim otpuštanjima koja otežavaju preživljavanje. Dugotrajna nezaposlenost dosegnula je četverogodišnji maksimum ranije ove godine, dok su se ljudi borili pronaći novi posao. Troškovi života također su nastavili rasti, posebno u većim američkim gradovima.
Hoće li umjetna inteligencija priskočiti u pomoć i dramatično sniziti cijene, ostaje za vidjeti, dok neugodna pitanja o održivosti tehnologije i dalje ostaju otvorena.
Istraživači su pokazali da umjetna inteligencija zasad ne donosi značajan rast produktivnosti, barem u svom sadašnjem obliku. Istraživanja su otkrila da broj ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju na poslu opada, što je zabrinjavajući trend koji je u suprotnosti s obećanjima tehnoloških lidera. Mnogi od tih radnika tvrde da im je umjetna inteligencija u biti beskorisna, unatoč inzistiranju njihovih poslodavaca da je to revolucionarna tehnologija koja povećava produktivnost.
Za mnoge kritičare, umjetna inteligencija je slijepa ulica. Neki tvrde da bi i sam OpenAI mogao biti kula od karata koju od urušavanja dijeli samo povlačenje sredstava..
Ukratko, postoji mnogo razloga za skepticizam prema Altmanovim tvrdnjama da će umjetna inteligencija povećati kupovnu moć građana dok produktivnost snažno raste. On je također otišao toliko daleko da je tvrdio kako bi AI mogao izliječiti rak, riješiti klimatske promjene i ublažiti financijske poteškoće s ekstremnim blagostanjem za sve.
Slično je prorokovao i Musk, izjavivši da u budućnosti neće biti siromaštva, pa stoga nema potrebe štedjeti. Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei također je ustvrdio da bismo jednog dana mogli raditi mnogo manje zahvaljujući umjetnoj inteligenciji.
To je ogromna oklada - a Altman i njegovi kolege još mnogo toga moraju dokazati dok stvarnost i dalje zaostaje za njihovim obećanjima, piše Futurism.
Čak ni sam Altman nije u potpunosti uvjeren da će iznenadno obilje zapravo biti dobra stvar za prosječnu osobu.
"Bit će puno više mogućnosti i dostupnosti, a troškovi stvaranja novih stvari - novih tvrtki, novih znanstvenih otkrića, čega god - drastično će pasti. Mislim da bi to moglo smanjiti društvene razlike i dati stvarnu šansu ljudima koji dosad nisu imali fer tretman.", rekao je na ovotjednom internom sastanku.
"Sve dok ne zeznemo pravila koja će to pratiti", upozorio je.