Ako cijena nafte dosegne 150 dolara po barelu, to će izazvati globalnu recesiju, rekao je za BBC šef američkog financijskog diva BlackRocka. Larry Fink, koji vodi najveću svjetsku tvrtku za upravljanje imovinom, upozorio je da će visoke cijene nafte, potaknute time da Iran "ostane prijetnja", imati "duboke posljedice" za svjetsko gospodarstvo.
U opsežnom intervjuu također je negirao postojanje mjehura u sektoru umjetne inteligencije te ustvrdio da zbog nove tehnologije previše ljudi studira, a premalo ih se odlučuje za strukovnu obuku, piše BBC.
BlackRock upravlja imovinom vrijednom 14 bilijuna dolara i jedan je od najvećih ulagača u mnogim vodećim svjetskim kompanijama. Njegova veličina i utjecaj Finku, jednom od osam suosnivača tvrtke osnovane 1988., pružaju jedinstven uvid u stanje globalnog gospodarstva.
Sukob na Bliskom istoku izazvao je snažne oscilacije na financijskim tržištima dok ulagači pokušavaju procijeniti kako će se kretati troškovi energije. Fink smatra da je prerano odrediti konačni ishod sukoba, ali vjeruje da će se razviti u jednom od dva ekstremna scenarija.
Prema jednom, ako se sukob riješi i Iran ponovno postane prihvatljiv međunarodnoj zajednici, cijena nafte mogla bi pasti i ispod predratne razine. No, ako se to ne dogodi, upozorava, slijede "godine s cijenom nafte iznad 100 dolara, bliže 150, što ima duboke posljedice za gospodarstvo" i vodi u "vjerojatno oštru i strmu recesiju".
Porast troškova energije potaknuo je rasprave u Ujedinjenom Kraljevstvu o većem oslanjanju na vlastitu proizvodnju nafte i plina. Fink kaže da države moraju biti pragmatične u pogledu svog energetskog miksa i koristiti sve dostupne izvore, ističući da je jeftina energija ključna za poticanje rasta i podizanje životnog standarda. "Rast cijena energije djeluje kao regresivni porez. Teže pogađa siromašne nego bogate", rekao je.
Iako Ujedinjeno Kraljevstvo već koristi solarnu energiju, vjetroelektrane i ugljikovodike, Fink vjeruje da bi cijena nafte od 150 dolara kroz tri ili četiri godine potaknula "toliko zemalja da se tako brzo okrenu solarnoj energiji, a možda čak i vjetru". Naglašava da se zemlje ne bi trebale oslanjati samo na jedan izvor. "Nema sumnje da treba koristiti ono čime raspolažete, ali istovremeno se treba agresivno okretati alternativnim izvorima", poručio je.
Neki analitičari povlače paralele između trenutnog stanja na tržištima i razdoblja koje je prethodilo financijskoj krizi 2007.-2008. godine. Cijene energije rastu, a pojavili su se i znakovi pukotina u financijskom sustavu. Međutim, Fink je kategoričan da nema šanse za ponavljanje financijske traume iz tog razdoblja jer vjeruje da su financijske institucije danas sigurnije.
"Apsolutno ne vidim nikakve sličnosti. Nula", izjavio je. Dodao je da problemi koji pogađaju neke fondove čine tek mali dio ukupnog tržišta te da su ulaganja institucija i dalje snažna.
Fink također odbacuje tvrdnje da je porast ulaganja u umjetnu inteligenciju, u koju su uložene milijarde dolara, pretjeran. "Uopće ne vjerujem da je riječ o mjehuru", rekao je. "Može li biti neuspjeha u umjetnoj inteligenciji? Naravno, s tim nemam problema."
BlackRock je prošle godine bio dio konzorcija koji je za 40 milijardi dolara kupio Aligned Data Centres, jednog od najvećih svjetskih pružatelja podatkovnih centara. "Vjerujem da je u tijeku utrka za tehnološku dominaciju. Ako ne uložimo više, Kina će pobijediti. Smatram da je naša obveza agresivno razvijati vlastite sposobnosti u području umjetne inteligencije", rekao je Fink.
Prema njegovom mišljenju, najveći problem koji koči širenje umjetne inteligencije u SAD-u i Europi je cijena energije. Dok Kina masovno ulaže u solarnu i nuklearnu energiju, u Europi "vidim samo puno priče, a nimalo akcije", kazao je, dok u SAD-u, "iako smo energetski neovisni, bolje da se počnemo fokusirati na solarnu energiju... jer nam je potrebna jeftina i dostupna energija za tranziciju na umjetnu inteligenciju".
Ranije ovog tjedna, u svom godišnjem pismu dioničarima, Fink je naveo da bi procvat umjetne inteligencije mogao produbiti nejednakosti jer bi koristi mogao vidjeti samo mali broj tvrtki i ulagača. Ipak, u razgovoru za BBC naglasio je da će umjetna inteligencija stvoriti "ogroman broj radnih mjesta".
Istaknuo je da je u pismu pisao o tome koliko će se radnih mjesta otvoriti "za električare, zavarivače i vodoinstalatere". S druge strane, potražnja za nekim uredskim poslovima mogla bi se smanjiti, što bi moglo dovesti do preispitivanja potrebnih vještina kako se "društvo mijenja i razvija".
"Zapravo smo podcjenjivali mnoga zanimanja i mnoge ljude koji vjerojatno nisu ni trebali ići u bankarstvo, medije ili pravo, a koji bi bili izvrsni majstori. Sada moramo ponovno uspostaviti ravnotežu u tom pristupu", kaže on.
U SAD-u smo, objašnjava, nakon Drugog svjetskog rata "izgradili temelje obrazovanja govoreći svim mladim ljudima: 'Idite na fakultet, idite na fakultet, idite na fakultet'. I vjerojatno smo u tome pretjerali". "Moramo to uravnotežiti i početi se ponositi time da karijera vodoinstalatera ili električara može biti jednako uspješna", zaključio je.