Šef ceha ugostitelja o izjavi o zamotanim ljudima: Ispričavam se, nisam rasist

Foto: FaH/Shutter

Predsjednik Ceha ugostitelja Franz Letica je tijekom kongresa Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK), komentirajući nedostatak radnika u Hrvatskoj i velik broj Hrvata na radu u inozemstvu, izjavio da je činjenica kako "svima nama nije ugodno vidjeti strance na ulici". 

"Teško je o tome govoriti u javnosti, ali hajdemo se suočiti s tim činjenicama da nije ugodno vidjeti ni ljude koji su zamotani, drugih kultura. Nije", kazao je Letica na Kongresu. 

>> Šef Ceha ugostitelja: Nije ugodno na ulici vidjeti ljude koji su zamotani

Letica za Index: Činjenica je da stranih radnika ima jako puno. Treba iz inozemstva vratiti naše 

Nakon ovih izjava upitali smo ga što je pod tim točno mislio i smatra li da su strani radnici u Hrvatskoj nepoželjni. Letica ističe da bi bilo najvažnije vratiti hrvatske radnike jer strani imaju problema s kulturološkim i jezičnim barijerama.  

Na upit kako objašnjava svoju izjavu da nije ugodno na cesti vidjeti strane radnike te smatra li da ih je previše, kaže: 

"Je li stranih radnika previše, ne znam, ali ja bih više volio da iz inozemstva vratimo naše radnike. Činjenica je da stranaca ima jako puno. Trenutno postoji 147 tisuća radnih dozvola za strance u Hrvatskoj", kazao nam je.

"Stranim radnicima je jako teško objasniti našu kulturu ispijanja pića. Neki su čak odbijali točiti alkohol jer im to brani vjera"

Upitali smo ga tko bi obavljao ugostiteljske i druge poslove u Hrvatskoj da nema stranih radnika, naročito u sezoni.

"Da nema njih u ugostiteljstvu za vrijeme sezone, nitko ne bi mogao raditi. To je činjenica, kao i to da mi moramo raditi na vraćanju naše radne snage jer je strana radna snaga drugačijih kultura i njima je jako teško objasniti našu kulturu ispijanja pića. Sve je to potpuno drugačije kod nas nego kod njih. 

Imali smo primjer gdje je kolega naveo da je uveo strane radnike koji su bili iz zemalja druge vjere te je u njihovoj kulturi alkohol neprimjeren pa zato nisu htjeli posluživati alkoholna pića i onda su te radnike vraćali. 

Isto tako, vi ne možete te radnike naučiti kulturi naše hrane. Oni mogu raditi samo u pozadini. Nama fali ljudi koji su u doticaju s našom klijentelom. Događa se i problem da naši ljudi, kao gosti, ne žele naručivati na engleskom jeziku. To su problemi s kojima se suočavamo", kazao je Letica. 

"Izjava o zamotanim radnicima je bila nespretna i ispričavam se zbog toga. Krenuo sam u tu temu jer ih se kći bila uplašila" 

Pitali smo ga osjeća li se on sigurno kada ga netko iz druge kulture poslužuje u inozemstvu. 

"Zavisi u koju zemlju idem", kazao je bez daljnjih komentara. Na upit o njegovoj izjavi da nije ugodno vidjeti zamotane radnike, kaže da se radi o nespretnoj izjavi i da je u kontekstu ugostiteljstva htio reći da je hrvatskom građaninu, prema iskustvu, najdraže kad mu hrvatski radnik posluži kavu i kaže dobar dan.  

"To je u tom trenutku bila malo nespretna izjava od mene jer se razvila rasprava da je jako puno stranih radnika često okupljeno u grupama na cesti. Ispričavam se svima, ta izjava je s moje strane bila dosta nespretna. Nisam osoba od govora mržnje i rasist. I sam imam zaposlene strane radnike i ugodnu suradnju. 

Htio sam ispričati kako je kći prešla na drugu stranu ceste jer joj je dobacivala grupica stranih radnika, koji su po uniformi bili građevinari, pa se osjećala nesigurno, ali sam se nespretno izrazio. 

Strani radnici su nužnost i realnost te u najvećem dijelu profesionalni pa su tako od velike pomoći. Problem su svakako jezična barijera i različitosti, zato ih najviše radi u pozadini ugostiteljskih objekata, ali je na nama svima da stvorimo sustav koji će omogućiti brzu integraciju", kaže Letica.  

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL 

"Nijedna zemlja na svijetu nije se othrvala uvozu radne snage" 

Pitali smo ga i koji su onda, prema njemu, suštinski problemi dolaska stranih radnika u Hrvatsku te kakvi su kao radnici Filipinci i Nepalci, koji posljednjih godina najviše dolaze raditi u Hrvatsku. 

"Imamo jako dobru suradnju sa Sindikatom Filipinaca, s kojima održavamo sastanke. Sve je više onih koji uče hrvatski jezik. Trude se, posebice oni koji ovdje žele ostati. Njihov feedback je jako pozitivan. 

Kolege same kažu da se radi o jako vrijednim radnicima, ali u pozadinskom dijelu kuhinje. Dokle god ne nauče pričati hrvatski, teško će im biti komunicirati. Pokušavamo pronaći načine da one koji ovdje žele ostati šaljemo u školu, da nauče pričati hrvatski. 

Stvar kulture pojedinih zemalja je nešto što mi moramo prihvatiti. Nijedna zemlja na svijetu nije se othrvala uvozu radne snage. I Hrvatska je po pitanju uvoza radne snage došla na red i to trebamo prihvatiti. Radnike koji dođu trebamo educirati, učiti našoj kulturi, naučiti ih komunicirati kako bi nešto naučili od nas, ali i mi od njih", kazao je Letica.  

Uputili zahtjeve vladi. Traže izjednačavanje stope PDV-a 

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a uputio je danas sa svog kongresa zahtjeve vladi, među kojima su izjednačavanje snižene stope PDV-a za cijeli sektor i nastavak provedbe programa konkurentnosti. HOK-ov ugostiteljski ceh traži izjednačavanje stope PDV-a od 13 posto u cijelom sektoru, i to za djelatnosti koje su registrirane za ugostiteljstvo. 

Smatraju da u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta treba nastaviti provedbu programa Konkurentnost turističkog gospodarstva u sklopu programa bespovratnih sredstava "Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma", s naglaskom na male i mikro poduzetnike. Program je nužno prilagoditi tako da vrijedi za sve vrste i tipove ugostiteljskih objekata, kažu u HOK-u.

"Imali smo kongres ugostitelja u Krapinsko-zagorskoj županiji, koji je bio jako posjećen i na kojemu smo donijeli neke od zaključaka koje upućujemo prema vladi RH - da bismo vratili naše ljude iz inozemstva, nužno je dizati plaće, da ne možemo više sami iz svog dohotka ljudima davati stimulacije, nego je trebamo tražiti kroz izjednačavanje stope PDV-a u ugostiteljstvu na 13 posto", kazao je Letica Indexu.  

Zalažu se i da se kroz novi kvalifikacijski okvir nastavi raditi na izradi programa obrazovanja za ugostiteljska zanimanja (kuhar, konobar, slastičar, i sl.), u skladu s novim tehnologijama i kompetencijama koje su potrebne za rad u realnom sektoru.

Neophodno je propisati i provođenje praktične nastave u odnosu na teorijsku u omjeru tjedan za tjedan, smatraju u HOK-u. Radi ulaganja u radnu snagu u ugostiteljstvu, traže ukidanje poreza na potrošnju, koji je predviđen samo za ugostiteljstvo. 

Traže i da se troškovi reprezentacije priznaju u stopostotnom iznosu. Smatraju da treba prilagoditi radno i porezno zakonodavstvo kako bi se omogućilo fleksibilnije zapošljavanje radnika u frekventnim razdobljima poslovanja (npr. rad vikendom, svadbe, karmine i sl.), po uzoru na rješenja iz drugih sektora.

Traže prilagođavanje i modernizaciju osnovnog i proširenog programa tečaja za stjecanje osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a održan je jučer i danas u Tuhelju. U fokusu mu je bio nedostatak radne snage kao jedan od gorućih problema sektora.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.