HRVATSKA bi do 2034. trebala imati tehnološki napredniju, produktivniju i otporniju industriju, a država u njezin razvoj planira uložiti gotovo tri milijarde eura.
Novi Nacionalni plan razvoja industrije kao jedan od glavnih ciljeva postavlja povećanje udjela prerađivačke industrije u BDP-u. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković smatra da je cilj ambiciozan, ali ostvariv, pod uvjetom da Hrvatska pokrene snažan novi investicijski ciklus.
"Hrvatska trenutačno za prerađivačku industriju kreira oko 10.5 posto BDP-a. Cilj je doći do 12.5 posto, znači 20-ak posto rasta. To je optimističan cilj koji se čini ostvariv", rekao je Balković za Dnevnik HRT-a.
Ključnim smatra ulaganja u tehnologiju, automatizaciju i povećanje produktivnosti.
"Dio industrije nema dovoljno vlastitog kapitala"
Balković upozorava da hrvatske tvrtke u prosjeku imaju niže profitne marže od europske konkurencije, što im otežava financiranje većih ulaganja.
"Imamo industrije koje trenutačno puno bolje stoje, imaju više kapitala i mogu lakše pokretati investicije, a imamo i onih koji rade na profitnoj marži od nula ili jedan posto, koje niti su bankabilne niti mogu dobiti kredite", rekao je.
Zbog toga smatra da će država morati pomoći pokretanju investicija, ne samo bespovratnim sredstvima nego i povoljnim kreditima, jamstvima i boljim tretmanom reinvestirane dobiti.
Ne konkurirati jeftinom radnom snagom
Balković smatra da Hrvatska budući industrijski razvoj ne smije graditi na niskoj cijeni rada.
"Nama treba industrija koja stvara veću dodanu vrijednost, veće plaće i koja tako potiče rast", rekao je.
Kao sektore koji su već sada dobro pozicionirani izdvojio je elektroindustriju, prehrambenu i kemijsku industriju te ICT.
Velik potencijal vidi i u industrijama dvostruke namjene, odnosno proizvodnji koja se može koristiti i u civilne i u vojne svrhe.
"Tu se ulaže veliki europski novac i trebamo se uključiti u te lance vrijednosti", rekao je.
"Ne možemo sve uvoziti"
Balković upozorava i da Hrvatska dugoročno ne može biti konkurentna bez vlastite bazne industrije.
"Ako ćemo sav čelik i željezo uvoziti, ako nećemo moći proizvoditi kablove, repromaterijal za proizvode veće dodane vrijednosti, onda nećemo biti konkurentni", rekao je.
Dodatnu priliku vidi u zelenim industrijama i energetskoj tranziciji, za koje smatra da mogu snažno pridonijeti gospodarskom rastu.
Hrvatska na 53 posto prosjeka EU po produktivnosti
Predsjednik HUP-a odbacio je tvrdnju da je glavni problem hrvatskog gospodarstva produktivnost samih radnika.
"Teza da je problem u hrvatskom radniku potpuno je promašena i kriva. Problem je u tome koliko imamo tehnologije, koliko imamo znanja, koliko je naša industrija automatizirana i koliko je digitalizirana", rekao je.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je po bruto dodanoj vrijednosti po satu rada na oko 53 posto prosjeka Europske unije.
Smatra da se taj jaz može smanjiti većim korištenjem automatizacije, digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, primjerice u kontroli kvalitete, prediktivnom održavanju i optimizaciji proizvodnje.
"Koliko ćemo biti produktivni, toliko ćemo bolje živjeti u budućnosti", rekao je Balković.
HUP traži više europskog novca za privatni sektor
Balković smatra i da bi se mnogo veći dio europskog novca morao usmjeravati u realni sektor.
"Mi smo, nažalost, u aktualnom razdoblju EU fondova samo 11 posto od ukupnih sredstava uložili u realni sektor gospodarstva. Sada to mora biti najmanje trećina, ako ne i više, da uopće potaknemo ciklus", rekao je.
Upozorio je i da se sadašnji gospodarski rast u velikoj mjeri oslanja na državu.
"Moramo biti svjesni da danas tri četvrtine gospodarskog rasta čine javne investicije i javna potrošnja, koje s druge strane povećavaju inflaciju, umjesto da to čini realni sektor. Moramo promijeniti model u kojem realni sektor postaje kičma rasta za buduće razdoblje", zaključio je.